Hrvatska po pitkoj vodi u svjetskom vrhu!


FOTO: arhiva sinj.com.hr

Investiranjem 52,8 milijardi kuna do 2038. podići će se dostupnost vodoopskrbne mreže sa 78 na 90 posto i smanjiti prosječni gubitak vode iz mreže na 20 posto

Kad već u Hrvatskoj nismo imali sreće kao Norvežani ili stanovnici Bliskog i Srednjeg istoka da nam priroda podari velike zalihe nafte i plina, barem smo dobro prošli u raspodjeli zaliha pitke vode.
Jer Hrvatska je, prema Unescovim podacima, po obnovljivim zalihama vode na vrlo visokom petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu, kaže generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić. Kako ističe, obnovljive zalihe podzemne vode u Hrvatskoj, koje se mogu gotovo trajno iskorištavati, procijenjene su na nešto više od 9,1 milijardu prostornih metara. Od toga se godišnje crpi 600 milijuna prostornih metara, a proda tek 371 milijun kubika (samo oko četiri posto raspoloživih zaliha) jer se uglavnom lokalnim distributivnim mrežama gradskih i općinskih vodovoda zbog njihove starosti u prosjeku gubi čak 45 posto količine vode.
»To je posljedica činjenice da su desetljećima cijene vode bile socijalne pa nije bilo dovoljno novca za nužna velika ulaganja u održavanje i obnovu lokalnih vodovoda. Po europskim bi pravilima svake godine u održavanje sustava trebalo uložiti oko 10 posto njegove vrijednosti. U Zagrebu se prije nekoliko godina ulagalo samo 0,03 posto pa nije ni čudo da se u toj mreži gubi oko 40 posto vode. Zato takva izdvajanja treba znatno povećati kako bi se preveliki gubici barem prepolovili«, naglašava Husarić.
Stupanj prosječne opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 78 posto, što znači da vodu tako dobiva oko 3,35 milijuna ljudi, dok se ostali opskrbljuju iz nekoliko stotina lokalnih vodovoda. Inače, ta je brojka znatno povećana u odnosu na 1990. kad je iznosila 63 posto.
Prosječni stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava znatno se razlikuje po županijama i kreće se od samo 37 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 95 posto u Istarskoj županiji i 96 posto u Gradu Zagrebu. Opskrbljenost stanovništva veća je na jadranskim slivovima (86 posto) u odnosu na crnomorski sliv (71 posto). Prosječna specifična potrošnja vode u kućanstvima iznosi 149 litara po stanovniku na dan.
što se tiče odvodnje (kanalizacije), prema podacima kojima raspolažu Hrvatske vode, na sustave javne odvodnje priključeno je 43 posto stanovništva. Bez obzira na primjenjivanu razinu pročišćavanja na postojećim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, u Hrvatskoj se pročišćava 28 posto otpadnih voda stanovništva, odnosno 65 posto otpadnih voda prikupljenih sustavima javne odvodnje. Treba istaknuti da je znatan porast ostvaren zahvaljujući izgradnji zagrebačkog centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. No, bez obzira na relativno nisku razinu priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje i postojeću razinu pročišćavanja otpadnih voda, ipak za razliku od većine zemalja Europske unije, još pijemo vodu izravno iz slavine, a sve je razvijeniji i biznis s punjenjem boca vodom.
Kako bi Hrvatska po opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda kao i navodnjavanju i zaštiti od poplava izjednačila s Europskom unijom, u prvoj strategiji upravljanja vodama u Hrvatskoj prihvaćenoj lani predviđena su do 2038. ulaganja od čak 52,8 milijardi kuna, od toga u prvoj fazi do 2023. godine 29,9 milijardi kuna.
Tako velika ulaganja će, prema riječima Ružice Drmić, ravnateljice Uprave vodne politike i međunarodnih projekata u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, omogućiti podizanje dostupnosti vodoopskrbne mreže za priključivanje stanovništva sa sadašnjih 78 na 85 do 90 posto te smanjenje prosječnih gubitaka vode iz vodovodnih mreža na otprilike 20 posto. Predviđa se i porast stupnja priključenosti stanovništva na odvodne sustave sa 43 na 60 posto te povećanje zaštite od poplava na vodama prvog i drugog reda na 87 posto. Dio novca planiraju osigurati iz europskih fondova, a ostalo iz državnog i lokalnih proračuna, komercijalnih i povoljnih kredita Svjetske banke i EBRD-a, prihoda od vodoopskrbe i odvodnje te drugih izvora.
Husarić je zadovoljan činjenicom da je proračun Hrvatskih voda ostao na prošlogodišnjoj razini, ali ističe kako imaju više pripremljenih projekata nego raspoloživog novca. Zato nastoje što je moguće više novca povući iz europskih fondova i kredita Svjetske banke.
Jedna od najvažnijih odredaba novog Zakona o vodama i Strategije upravljanja vodama jest zabrana privatizacije vode kao prirodnog bogatstva i vodnogospodarskih objekata. Država jedino može davati koncesije za flaširanje vode za piće.

Do 2011. voda za još 400.000 potrošača
Gradnjom novih velikih vodoopskrbnih sustava Vlada do 2011. planira osigurati javnu vodoopskrbu za još 400.000 potrošača, kaže državni tajnik za vodno gospodarstvo u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Zdravko Krmek. Prema njegovim riječima, planira se dovršiti ili početi izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za sve gradove koji ih nemaju s više od 15.000 stanovnika. Također se do 2011. planira i uređenje sad prilično zapuštene kanalske mreže trećeg i četvrtog stupnja, nakon čega će brigu o njima preuzeti županije, što će se financirati iz naknade za odvodnju. U tom razdoblju povećat će se i navodnjavanje poljoprivrednih površina za 32.000 hektara, najavio je Krmek. Budući da velikih ulaganja nema bez dovoljno novca, dobro je da je, unatoč otežanom financiranju većih projekata, ove godine za vodno gospodarstvo u proračunu Ministarstva predviđen isti novac kao lani.

Previše distributera, skuplja voda!
»Nova strategija upravljanja vodama predviđa postupno uvođenje ekonomskih cijena uz osiguranje socijalne prihvatljivosti cijene vode lokalnom stanovništvu te cijene vode za stanovništvo s manjim financijskim mogućnostima. O tome će skrbiti Agencija za regulaciju vodnih usluga«, kaže Ružica Drmić iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Zadaća Agencije bit će arbitriranje između operatera vodoopskrbnog sustava (vodovoda) i lokalnih vlasti, bilo da su vlasti sklone podcijenjenoj tarifnoj politici cijene vode, bilo da operater predlaže precijenjene tarife. Tako bi se osigurala stručna ocjena zahtjeva za povećanjem cijena usluga. Naime, cijene vode određuju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). »Usklađivanje cijene vode s ekonomskima nužno je u sklopu ulaska Hrvatske u Uniju jer se prosječne cijene prostornog metra vode u EU kreću između tri i pet eura, a kod nas su oko 1,5 eura iako su ulazni troškovi poslovanja gotovo na istoj razini. Osim toga, iz cijene vode mora se izdvojiti dio novca za kvalitetno održavanje sustava i nužna velika ulaganja. Ali usklađivanje će se sljedećih godina provoditi postupno kako bi se izbjegli veliki udari na životni standard«, objašnjava generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić. Prosječna cijena vode za kućanstva u 2008. bila je 9,85 kuna po prostornom metru, odnosno mjesečni trošak četveročlanog kućanstva iznosio je oko 160 kuna. On upozorava da je u Hrvatskoj previše distributera vode (lokalnih vodovoda) koji se često uz vodoopskrbu bave i drugim komunalnim djelatnostima, što utječe na prelijevanje novca. Tu ima puno mogućnosti za racionalizaciju troškova jer su analize pokazale da bi se troškovi prepolovili kad bi u Hrvatskoj postojala samo jedna tvrtka distributer vode, kaže Husarić.
željko Bukša
IZVOR:VJESNIK

22.02.09