- Hodočašće od Splita do Sinja (branko) - 18.08.
- Reiner kaserne ( tkz. rajnerica) (branko) - 03.04.
- Susret odbojkašica Sinja i Poreča (branko) - 25.05.
- Maškare u Splitu (branko) - 21.02.
- Preponaši (branko) - 13.09.

NOGOMET SE PRIJE 2000
GODINA IGRAO U - SINJU!
Fifa zaključuje kako je spomenik u Sinju dokaz da su Rimljani u Sinjskoj krajini redovno koristili loptu u svojim igrama, te sugeriraju kako je to otkriće jako važno za cijeli nogometni svijet
Piše Saša Jadrijević Tomas
Snimio Ante čizmić
Misterij 2000 godina staroga nadgrobnog spomenika sedmogodišnjem Gaju Laberiju, koji je stoljeće i pol ugrađen u obiteljsku kuću Romana Perkovića u Sinju, mogao bi promijeniti uvriježeno mišljenje kako su današnji nogomet, pa tako i oblik i izgled lopte, osmislili Englezi, Kinezi, Japanci ili Grci...
Spomenik o kojemu su nekoliko puta mediji pisali, ali Sinjani kao i Hrvatski nogometni savez na to zaboravili, nalazi se u Vrličkoj ulici, u starom dijelu Sinja. Apsurdno je i da su o spomeniku opsežnije pisali strani, nego domaći mediji. "Slobodna" je proteklih tjedana detaljno istražila što to krije spomenik preminulom dječaku, koji u desnoj ruci drži okrugli predmet. Došli smo do dokumentacije Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, u kojem se taj predmet opisuje kao lopta. U dokumentu koji je izdan na zahtjev Nogometnog kluba Trilj, koji je zatražio dopuštenje da sinjski spomenik koriste na zaglavlju dokumenata kluba, navodi se da se radi o liku mladića - nogometaša, što bi značilo da je i samo ministarstvo bez ograđivanja konačno priznalo da se zaista radi o nogometašu. U istom dokumentu stoji i da je spomenik nađen na arheološkom nalazištu Gardun pokraj Trilja.
Akademska potvrda
"U svakom slučaju to je definitivno lopta s mrežasto povezanim heksagonima i zaista je nalik današnjoj nogometnoj lopti. Struka drži da ti heksagoni nisu naknadno urezani. Spomenik datira iz prvog stoljeća n.e. Napominjem da sam se ja više bavio spomenikom nego loptom, no svakako je to jedan izniman primjer nadgrobne stele. Ne znamo po kojim su pravilima mladići tada nabijali loptu, ali taj spomenik zaista priča jednu neobičnu priču: "Vjerojatno je otac sedmogodišnjeg djeteta, koje se voljelo loptati kožnom ili krpenom loptom ispunjenom vunom ili nekim sličnim materijalom, dao tu loptu sinu ugraditi u nadgrobni spomenik kako bi se ‘loptao’ i na drugom svijetu", kaže nam poznati akademik Nenad Cambj, prepuštajući drugima spekulacije o tome tko je prvi izmislio nogomet. Dodao je da su slični spomenici nađeni i u južnoj Italiji, napomenuvši kako treba biti dosta oprezan u iznošenju zaključaka.
IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA
Sinjani koje smo zaustavili i pitali što predstavlja ta nadgrobna ploča, nisu nam znali odgovoriti. štoviše, neki su se izrugivali tvrdeći da dječak na spomeniku drži balotu u rukama. No to, prema nalazu arheologa, nije nikakva balota nego lopta koja na sebi ima pravilno ucrtane heksagone i izgledom podsjeća na današnji glavni nogometni rekvizit. Prema nekim tumačenjima loptali su se najprije mladići ilirskog plemena Delmata, a kasnije su igru preuzeli vojnici rimskih legija. I ostali legionari su oduševljeno prihvatili igru, koja se zatim navodno, po tumačenju dijela ambicioznih Sinjana, proširila na cijeli svijet. Važno je istaknuti da takvo tumačenje struka za sada nije podržala.
Autorstvo nad nogometom
Cijela priča oko maloga sinjskog nogometaša zvuči pomalo nevjerojatno, ali nakon što je cjelokupna dokumentacija poslana Fifi, ta ugledna organizacija je Sinjanima skoro pa priznala autorstvo nad nogometom i loptom.
Službeno glasilo Fife - "FIFA NEWS" - u svom broju 71 iz 1969. godine je otkriću amatera arheologa Josipa Bepa Britvića posvetilo naslovnicu svog časopisa uz naslov "Arheologija i nogomet". Fifa tvrdi da je otkriće u Sinju informacija važna za arheologiju i nogometne obožavatelje. Pišu i da je arheolog Britvić iz Sinja dvadeset godina proučavao spomenik s dječakom koji drži loptu, a Fifa, očito podržavajući Bepovu teoriju, navodi kako lopta sa spomenika ima šesterokute kao i današnji "balun". Fifa navodi i kako je opsežan članak objavljen u tada vodećem sportskom listu u Jugoslaviji "Sport", a prije sto trideset godina spomenikom se bavio i njemački arheolog Momsem. Fifa zaključuje kako je spomenik u Sinju dokaz da su Rimljani u Sinjskoj krajini redovno koristili loptu u svojim igrama, te sugeriraju kako je Bepovo otkriće jako važno za cijeli nogometni svijet.
Na pragu svjetske senzacije
Ako bi se zaista lopta sa spomenika povezala s današnjom nogometnom igrom i Sinjani uspjeli dokazati da se nabijanje baluna vršilo barem i malim dijelom po današnjim pravilima, bila bi to svjetska senzacija. No, u svakom slučaju Sinjani ipak u svom gradu imaju spomenik za koji je dokazano da je "dječak s loptom", a i nitko im ne može oduzeti heksagone, koji su i danas sastavni dio izgleda i načina šivanja svake prave lopte. To je sasvim dovoljno da taj mali spomenik postane još jedna dalmatinska atrakcija u srcu Zagore. U svakom slučaju, kako nam je rekao i 96-godišnji Romano Perković, priča o njihovu "malom s balunom" tek je počela...
Sinjanin izradio repliku spomenika
Spomenik Gaju Laberiju već dugo intrigira krug mladih Sinjana koji pokušavaju taj spomenik predstaviti kao svjetski raritet.
"Imamo sve: dokumentaciju, stav struke i stav krovne svjetske organizacije za nogomet, Fife, ali neki nas naprosto ne razumiju. Imamo senzaciju, a na kraju nemamo ništa zato što ljudi ne vide ono što im već stoljeće i pol stoji ugrađeno ispred nosa", kaže nam Dean Poljak, samouki kipar iz Glavica pokraj Sinja, kojega je spomenik toliko zaintrigirao da je u golemoj kamenoj vaci, nađenoj u vrletima Zagore, napravio repliku "malog s balunom".
"želio sam skrenuti pažnju na težinu te priče i zato sam se upustio u taj mukotrpan rad. želim da ljudi znaju što predstavlja Gaj Laberije, o kojem se više pisalo u stranoj štampi, nego u našoj. želim da nakon ovoga izlaska u javnost Sinjani i njihovi gosti više ne prolaze pokraj spomenika ne znajući što predstavlja naš Gaj", kaže Poljak, koji želi sa svojom replikom upoznati i Hrvatski nogometni savez, Fifu, ostale državne institucije kao i predsjednika Republike.
Tko je otkrio sinjanina s loptom?
Sinjanin Josip Bepo Britvić (1917.-1982.), koji je prvi pokušao odgonetnuti priču oko "sinjskog baluna", te se zahvaljujući njemu priča i probila u svijet, bio je zaljubljenik u arheologiju i volonter u NK Junak. Vrijedno je prikupljao dokaze u prilog svojoj teoriji da se prvi nogomet igrao na području Cetinske krajine. Za medije je govorio da se Kinezi hvale kako su oni izmislili nogomet, ali Bepo im je udario kontru rekavši da se oni razmeću legendama, a Sinjani imaju dokaze. Svjetsko krovno nogometno udruženje (Fifa) je Bepu, nakon što im je poslao dokumentaciju, čak nudilo i financijsku pomoć u daljnjim istraživanjima. članak iz Fife su prenijele i vodeće svjetske tiskovine, tvrdeći da Bepovo otkriće daje nove spoznaje o povijesti nogometa.
Ministarstvo kulture: To je nogometna lopta
"Mi u Ministarstvu kulture smatramo da je to nogometna lopta, a Sinjani, kao i Hrvatski nogometni savez, taj podatak bi sigurno tebali bolje iskoristiti kada je već i Fifa u svom službenom biltenu 1969. godine prepoznala vrijednost spomenika u Sinju. Ne želimo ulaziti u kojekakve interpretacije, ali sukladno mišljenju i drugih stručnjaka, poglavito akademika Cvite Fiskovića, to je lopta. U to nema dvojbe", kaže nam pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Joško Belamarić, navodeći dalje kako je spomenik u Sinju od prvorazrednog značenja za spomeničku baštinu Hrvatske. Stoga se i Belamarić zalaže da se vrijednost "malog s balunom" bolje prepozna od turističkih djelatnika, kao i lokalnih vlasti.
To je naš mali!
Nadgrobna ploča Gaju stoji već više od 150 godina ugrađena u obiteljsku kuću Romana Perkovića u Sinju. No, ni Perkovići ne znaju kako je ploča iz Trilja dospjela u Sinj.
"Moj pradjed Marin Perković je kupio ovu kuću od veleposjednika, braće Buljan 1870. godine. Ne znamo kako je ta ploča dospjela ovdje, ali mi smo se s njom saživjeli. To nam nije običan spomenik, to je naš mali. Da netko sada dođe i ponudi velike novce, mi ga ne bismo prodali. Muzej Cetinske krajine je nekoliko puta pokušao otkupiti spomenik, ali nismo pristali.
Smatramo da bi Grad Sinj trebao bolje valorizirati i iskoristiti ovaj spomenik; napraviti suvenire, ljudima pokazati ovu atrakciju koja to zaista jest", kažu nam 96-godišnji Romano i njegova kći Helenka, koji također vjeruju da mladić u ruci drži loptu, jer je to uvijek za njih bio "mali s balunom".
IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA
Upit nije izvrsen