Nedjelja, 25.07.2010.

Na računima stranaca 9,6 milijardi kuna!

Strani državljani najviše štede u eurima, i to na rok od 12 mjeseci, a najčešći ulagači su iz Njemačke i Italije, te susjednih zemalja


Posljednjih godinu i pol dana stranci su znatno povećali štednju u hrvatskim bankama. Bankari tumače pojačani interes stranih pojedinaca za štednjom u hrvatskim bankama povoljnijim kamatnim stopama nego u europskim zemljama, kao i činjenicom da su depoziti stranaca osigurani, kao i depoziti domaćih pojedinaca, do 400.000 kuna.
Neki smatraju da pojačanoj štednji pridonosi to što u Hrvatskoj nema poreza na kapitalnu dobit, pa sva dobit ostaje u džepu ulagača. Stranci najviše štede u eurima, i to na rok od 12 mjeseci, dok su ulagači većim dijelom iz Njemačke, Italije i susjednih zemalja. No, dok je prošle godine bio prisutan rast štednje stranih državljana, kao i depozita banaka majki, ove godine strane bankarske institucije bilježe pad depozita, dok stranci i dalje povećavaju svoju štednju.
Vrhunac štednje stranci su ostvarili na kraju prošle godine kad je oročena štednja iznosila 43,8 milijardi kuna. Tako visok iznos štednje nerezidenata je ponajviše rezultat pojačanih priljeva novca stranih financijskih institucija, i to ponajviše banaka majki čiji su oročeni depoziti iznosili 36,6 milijardi kuna, dok je depozit ostalih stranih državljana bio 7,2 milijarde kuna. U Hrvatskoj štediše inače najviše štede tako da oroče svoj novac, pa se na oročenu štednju odnosi više od 90 posto ukupne štednje. Stranci također najveći dio novca položen u naše banke drže u oročenoj štednji. Strane financijske institucije, koje se odnose najvećim dijelom na banke majke, povećale su na kraju 2009. depozite za 7,5 milijardi kuna ili 21 posto u odnosu na kraj 2008., dok je oročena štednja drugih stranaca, odnosno pojedinaca porasla za 1,6 milijardi ili 24 posto.
Od početka godine do kraja svibnja, prema podacima Agregiranog nekonsolidiranog mjesečnog statističkog izvješća banaka, koje publicira Hrvatska narodna banka (HNB), ukupni strani oročeni depoziti su ipak pali na 41,3 milijarde kuna. Ponajviše jer su strane bankarske institucije smanjile oročene depozite za tri milijarde kuna, dok su drugi stranci povećali štednju. Iako su dio novca strane banke povukle iz naših banaka, dio je smanjen i zbog promjena tečaja, jer se statistički podaci prikazuju u kunama, a stranci najviše štede u eurima.
»Na pad depozita nerezidenata izraženih u kunskim iznosima dijelom su utjecala i tečajna kretanja. Naime, kuna je u odnosu na euro krajem svibnja ove godine ojačala za 0,6 posto u odnosu na kraj 2009.«, rekla je Vjesniku Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Pojedinci, strani državljani, držali su na kraju svibnja oročenih 7,8 milijardi kuna u bankama u Hrvatskoj. Pridodaju li se tome i štedni depoziti koji su već godinama oko mlijardu kuna, a na kraju svibnja iznosili su 1,2 milijarde, i novčana sredstva na žiro i tekućim računima koja iznose oko 600 milijuna, stranci na računima u hrvatskim bankama drže 9,6 milijardi kuna. Promatrajući od početka godine kada su stranci držali 7,2 milijarde kuna oročenog novca, to predstavlja rast od osam posto ili 600 milijuna kuna. U ukupno oročenoj štednji u Hrvatskoj stranci drže visoki udio od 21 posto, a za to su ipak najvećim dijelom zaslužne banke majke. Stranci pojedinci u ukupno oročenoj štednji sudjeluju s oko četiri posto.
Relativno visoke kamatne stope na štednju koje su banke prošle godine davale da bi privukle štediše, jer su depoziti bili primarni izvor financirnja kredita, povećale su i interes za štednjom, pa je štednja stranaca rasla znatno bržom stopom. Padom kamatnih stopa nije se smanjila štednja pojedinaca, nego je samo usporen rast.
»Bez obzira na trend pada kamatnih stopa na depozite u Hrvatskoj, kamate su i nadalje vrlo atraktivne, te je za strance još isplativo štedjeti u Hrvatskoj«, tumače u Splitskoj banci povećan interes stranaca za štednjom u Hrvatskoj. Navode i da je sigurnost uloga vrlo visoka, a isto kao i rezidenti, i stranci imaju osiguranje depozita u iznosu do 400.000 kuna. »Dodatno je jedna od pogodnosti neobaveza plaćanja poreza u nekim od domicilnih zemalja iz kojih dolaze naši štediše«, saznali smo u toj banci.
Kamatne stope na depozite u Hrvatskoj u proteklom razdoblju dominantno su bile određene jakim konkurentskim nadmetanjima među bankama, ali i skupljim alternativnim izvorima financiranja na vanjskom tržištu, uzevši u obzir veću premiju na rizik, rekli su Vjesniku u Erste&Steiermärkische banci i dodali da je sve to rezultiralo njihovim rastom u proteklom razdoblju, što je i pridonijelo njihovoj većoj atraktivnosti za strane državljane.
U Hypo Alpe Adria banci osnovne razloge rasta depozita stranaca vide u činjenici što je Hrvatska vrlo blizu zemalja eurozone, a kamatne stope na depozite u Hrvatskoj su osjetno više nego u tim zemljama.
»Državljani tih zemalja najčešće se odlučuju za štednju u inozemnim podružnicama svojih domicilnih banaka s kojima inače posluju i imaju povjerenje u njihovo poslovanje, a drugi razlog je što veliki dio nerezidenata otpada na Hrvate koji rade u inozemstvu ili koji imaju strano državljanstvo. Oni su upoznati s funkcioniranjem hrvatskog bankarskog sustava te, opet zbog viših kamatnih stopa na depozite, oročavaju svoja sredstva u hrvatskim bankama«, kažu u Hypo banci.
Dok bankari rast štednje stranih državljana pripisuju primamljivim kamatnim stopama, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je razlog ipak taj što kod nas nema poreza na kapitalnu dobit.
»Držim da razlog nisu kamatne stope jer, primjerice, Srbija ima i više kamatne stope, a ne bilježi rast štednje nerezidenata, no tamo se plaća porez na kapitalnu dobit«, rekao je Novotny. Navodi da smo mi jedina zemlja u okruženju koja nema takav porez. »Štediše su najčešće bogatiji pojedinci koji dolaze iz istočnih zemalja i nekih zemalja EU-a, a vjerojatno se radi o ljudima koji imaju dvojno državljanstvo«, rekao je Novotny.
Većina banaka bilježi rast strane štednje. U Splitskoj banci naglašavaju da u odnosu na prošlu godinu bilježe rast depozita nerezidenata od 10 posto, kao i da u ukupnom volumenu štednje stranci sudjeluju gotovo 10 posto. Kažu da su najčešća oročenja na 12 mjeseci i to u eurima, a najviše štede pojedinci koji uglavnom dolaze iz susjednih zemalja, iako znatan broj depozita dolazi iz ostalih zemalja Europe.
U Zagrebačkoj banci su nam rekli da je štednja nerezidenata stabilna i da nisu primijetili znatan pomak u trendu oročavanja štednje stranih fizičkih osoba u posljednje vrijeme. Ističu da udio štednje nerezidenata u ukupnoj štednji i dalje iznosi oko tri posto. I u Zabi je preferirana valuta oročavanja euro i stranci također najčešće oročuju na rok od 12 mjeseci.
U Reiffeisen banci su na kraju svibnja ukupni depoziti stranaca porasli 10 posto u odnosu na kraj 2009.
Trend rasta depozita primijećen je i u banci Hypo Alpe Adria, no ističu da taj rast nije posebno značajan, budući da štednja stranaca ne čini znatniji udio u ukupnom štednom portfelju banke.
U Erste banci udio depozita stranih državljana u ukupnim depozitima, do 30. lipnja ove godine, iznosi oko 4,5 posto ili 825 milijuna kuna, dok su u isto vrijeme 2009. depoziti stranih državljana iznosili oko 529 milijuna kuna. Najčešće se štedi u eurima, neovisno o vrsti oročenja, a u strukturi depozita stranih državljana dominiraju Nijemci, Slovenci i Talijani. U Erste banci kažu da su depoziti stranih poslovnih subjekata neznatni i njihov je udio u ukupnim stranim depozitima zanemariv.

Oročena štednja stranaca
31. svibnja. 2010.
- strane financijske institucije 33,5 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 7,8 milijardi kuna

2009.
- strane financijske institucije 36,6 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 7,2 milijarde kuna

2008.
- strane financijske institucije 29,03 milijarde kuna
- ostali nerezidenti 5,6 milijardi kuna

2007.
- strane financijske institucije 21,9 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 5,5 milijardi kuna

2006.
- strane financijske institucije 23,3 milijarde kuna
- ostali nerezidenti 5,2 milijarde kuna

2005.
- strane financijske institucije 19,5 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 5,4 milijarde kuna

2004.
- strane financijske institucije 18,9 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 4,3 milijarde kuna

2003.
- strane financijske institucije 17,5 milijardi kuna
. ostali nerezidenti 4,04 milijarde kuna

2002.
- strane financijske institucije 9,6 milijardi kuna
- ostali nerezidenti 3,3 milijarde kuna

2001.
- strane financijske institucije 1,2 milijarde kuna
- ostali nerezidenti 2,6 milijardi kuna

Izvor: Agregirano nekonsolidirano revidirano statističko izvješće banaka (HNB)
Iva Kekez
iva.kekez@vjesnik.hr
IZVOR: VJESNIK