Nedjelja, 24.10.2010.

Sport

VUKOVAR '91 - JUNAK 0:2 23.10.2010
Nogometaši Junaka prekinuli su negativni niz pobijedivši danas u Vukovaru istoimenog domaćina 2:0. Sinjani su igrali puno bolje i kao plod kvalitetne ige stiglo je i vodstvo "plavih" u 26. minuti. Tada je Marko Čulić izveo korner, a Stanko Cvitković udarcem glavom sa šest-sedam metara matirao domaćeg vratara.
Junak je dominirao i u drugom poluvremenu, imao je više šansi, a Čulić je svoju odličnu igru okrunio u 83. minuti kada je sa 16-17 metara iz slobodnog udarca postavio konačnih 2:0.
U sljedećem, 11. kolu 2. HNL Sinjani na svom travnjaku dočekuju Pomorca. ŽK
IZVOR: NK JUNAK

Svi se dijelovi tijela mogu zamijeniti, osim (zasad) mozga

Transplantacije su najskuplja medicinska grana koja se sastoji od niza kompliciranih postupaka, ali i dobrog planiranja, pripreme i još bolje organizacije. U Hrvatskoj je u odnosu na lani 52 posto više darovatelja organa. I broj transplantacija organa ove je godine porastao za 39 posto
Nema dijela tijela koji se ne može transplantirati. Presađuju se srca, bubrezi, pluća, jetra, gušterača, crijeva, tkiva rožnice, kože, koštana srž, srčani zalisci, kosti, ligamenti, hrskavica, krvne žile, čak i kosa, a rutinski se zamjenjuje krv. Tako suvremena kirurgija spašava, produljuje i čini kvalitetnijim ljudske živote.
Ljudi s presađenim organima rade, rađaju, planiraju budućnost. Samo je još jedno neosvojeno područje - mozak. Još se eksperimentira s premošćivanjem barijere prekinutih živčanih vlakana za koje se ne zna kako ih povezati da uredno prenose živčane impulse. U tome je ključna uloga matičnih stanica, pa otud najave da bi se za nekoliko godina mogao presaditi i središnji neurološki sustav, uza sve moralne i etičke prijepore. Jamačno, mnogi bogataši poodmaklih godina čekaju taj trenutak u nadi da će se probuditi u zdravom i mladom tijelu. Za cijenu neće pitati...
No, transplantacije su najskuplja medicinska grana koja se sastoji od niza kompliciranih postupaka, ali i dobrog planiranja, pripreme i još bolje organizacije. Obuhvaća brojne medicinske specijalnosti i vještine, uključujući one komunikacijske za promidžbu o humanosti darivanja organa zahvaljujući kojima je Hrvatska ove godine zasjela na vrh među sedam članica Eurotransplanta, po broju darovatelja organa - u odnosu na lani njih je 52 posto više. I broj transplantacija organa ove je godine porastao za 39 posto: do 1. listopada presađena su 264 organa, među kojima rekordni broj srca (26) i jetre (76). Time su se liste čekanja na presađivanje smanjile za 13 posto.
Na obilježavanju Europskoga dana transplantacije organa prošli tjedan pojavio se i 50-godišnji Braco Nosić iz Imotskoga kojemu su tri tjedna prije presadili srce u Kliničkoj bolnici Dubrava. Zahvalio je i liječnici i nepoznatom donoru na novom životu, te proslavio drugi rođendan, onaj u 50. godini kad su mu ugradili novo srce. Istoga dana liječnici KB-a Merkur istaknuli su dobar oporavak pacijentice kojoj su koji dan prije presadili jetru nakon što je njezina zakazala zbog trovanja gljivama. Merkur je najjači hrvatski transplantacijski centar za jetru, te jetru i gušteraču i druge kombinacije, a trebao bi dobiti i najsuvremeniji transplantacijski odjel u nas. Kažu, treba im još samo dva milijuna kuna da se radovi i oprema finaliziraju.
Na jezeru Bundeku u Zagrebu protekle su se subote ljudi s presađenim organima natjecali i zabavljali uz prigodan program, a studenti medicine na glavnom gradskom trgu demonstrirali su podršku doniranju organa, pa je potpisano i mnogo novih donorskih kartica. Cijena transplantacije jest visoka, ali je neusporediva s vrijednošću života. Ipak, da bi se postigli rezultati kojima se država ponosi, trebale su godine i godine ulaganja u edukaciju liječnika i skupu opremu, operacijske stolove, dvorane, skenere, transportere, hladnjake.... Prema pokazateljima HZZO-a, 2006. za transplantacije je iz državnoga proračuna izdvojeno 31,5 milijuna kuna, sljedeće godine 55 milijuna, 2008. pak 45 milijuna, a prošle i ove godine po 77 milijuna kuna. Transplantacije se, naime, financiraju izdvojeno od bolničkih budžeta.
Prema službenom cjeniku HZZO-a, transplantacija jetre stoji oko 335.000 kuna, pluća ili srca i pluća (zasad se još rade u inozemstvu) 379.000 kuna, srca oko 285.000, koštane srži (alogenična transplantacija matičnih stanica za liječenje leukemije) oko 327.000, a autologna transplantacija matičnih stanica (vlastitih) između 68.000 i 378 tisuća kuna, ovisno o težini bolesti i komplikacijama. Transplantacija bubrega s gušteračom ili s vrlo teškim komplikacijama stoji 141.000, a bez gušterače i komplikacija oko 85.000 kuna. Cijena presađivanja rožnice iznosi »samo« desetak tisuća kuna. Pod šifrom »spinalne fuzije s deformitetom«, te »ostalih postupaka na kuku i femuru bez teških ili vrlo teških komorbiditeta i komplikacija« krije se i transplantacija kosti, hrskavice, ligamenata i drugih tkriva uz kost, po cijeni od 32.000, odnosno 16.000 kuna. HZZO je preuzeo financiranje transplantacija (kao i eksplantacije), no u bolničke troškove ubraja se još niz postupaka, lijekova i otklanjanja komplikacija koje prate svaki pojedini slučaj.
Ravnatelj KB-a Merkur, najjačeg transplantacijskog centra, dr. Željko Vidas kaže da je cijena transplantacije bubrega (sama operacija i pacijentov oporavak bez većih komplikacija) između 20.000 i 25.000 eura, s gušteračom do 30.000 eura, jetre 60.000 eura, a s komplikacijama 20 do 30 posto više. Najskuplji transplantacijski zahvat je presađivanje tankoga crijeva koji su dosad u Merkuru poduzeli dvaput, a svaka operacija stajala je otprilike dva milijuna kuna. Vrlo je skupo održavanje takvih bolesnika na životu pri čemu se može govoriti o relativnom uspjehu, jer je jedan živio niti dva mjeseca, a drugi manje od godinu dana, za razliku od pacijenata s transplantiranom solidnim organima koji mogu računati na normalan život.
Štoviše, transplantirci s novom jetrom u Hrvatskoj žive dulje nego što je europski prosjek, tvrde dr. Vidas i njegov kolega dr. Branislav Kocma, šef odjela za abdominalnu kirurgiju i transplantacijskog programa, s kojima smo razgovarali u povodu spašavanja bolesnice kojoj je zakazala jetra.

UN: Djeca na tržištu organima vrijednom 10 milijardi dolara godišnje
Prema UN-ovim podacima, svake je godine u trgovinu organima vrijednu deset milijardi dolara uključeno 1,2 milijuna djece. Samo je u Azerbajdžanu 2003. tijekom prijevoza iz sirotišta do bolnica nestalo 100 djece. Indija je jedna od zemalja s najvećim ilegalnim transplantacijskim tržištem, a njezini siromašni stanovnici prodaju svoje organe za samo 1000 dolara. U Indiji i Filipinima bubreg se na ulici otkupljuje po cijeni između 1000 i 6000 dolara, a bogatim strancima naplaćuje se između 35.000 i 85.000 dolara. U Egiptu su u prosjeku muškarci u dobi od 22 do 27 godina spremni prodati svoj organ, dok su oni koji kupuju organe stariji su od 45 godina. Nekoliko tvrtki iz SAD-a, Austrije i Njemačke kupuje oko deset bilijuna litara krvi godišnje u zemljama Trećeg svijeta. Profit od prerade viši je od pet milijardi dolara.

Medicinski turizam ili trgovina organima
Nažalost, još ima pacijenata koji neće dočekati organ, a to će - one koji imaju čime - natjerati na medicinski turizam, a možda i piratstvo, ilegalnu trgovinu organima o čemu se govori, ali teško dokazuje. Najčešće su žrtve, sumnja se, sirotinja Trećeg svijeta iako će se mnogi sjetiti čovjeka iz susjedne BiH koji je u novinama oglasio da prodaje bubreg da bi obitelji pomogao u teškoj ekonomskoj situaciji. Nepoznato je je li ponuda realizirana, ali s tim u vezi kolaju i nedokazane ili čak demantirane priče, kao i o nestanku pojedinaca u inozemstvu i čudnom povratku - bez bubrega ili oka... Još su strašnije priče o umrlima u inozemstvu koji bi se u domovinu vratili, pokazalo se u naknadnim obdukcijama, bez ijednog solidnog organa. Nije to jedini prijepor u vezi s transplantacijama. Ovih dana, kao reakcija na pohvale o porastu broja kadaveričnih donora, stiglo je pismo čitateljice koja traži da se provjeri je li učinjeno baš sve da se preminulima nakon nesreće spasi život ili su žrtvovani u ime pozitivnih donorskih pokazatelja. Neki liječnici zgrozili su se na samu pomisao na takvo što, ali u to ne mogu biti sigurni kad je u pitanju spomenuti turizam i podzemlje s vjerojatnom ilegalnom trgovinom organima. No, u Hrvatskoj su na snazi strogi protokoli i instrumentariji za utvrđivanje moždane smrti, na čemu rade ekipe posebno educiranih specijalista. Osim toga, iako smo po zakonu svi potencijalni donori, još uvijek je obitelj koja će nakon zamolbe odobriti ili odbiti da se njezinu članu uzme organ ili više njih, te proceduru. Tek nakon toga smiju se uzeti organi koji nekom nepoznatom omogućuju život. Najzad, presađivanje organa u nas se može provoditi samo u vrhunskim medicinskim centrima koje financira država, dakle, na mjestima gdje je u cijeli postupak uključeno mnogo stručnjaka.

Cijene organa u zapadnim zemljama
U bolnicama zapadnih zemalja, nalazimo na internetu, presađivanje jetre košta između 150.000 i 350.000 dolara, ovisno o komorbiditetu i komplikacijama, a valja računati na još desetak tisuća dolara godišnje za lijekove protiv odbacivanja organa. Sve se to, primjerice u Indiji može dobiti po znatno nižoj cijeni, a u Turskoj za otprilike 100 tisuća dolara. Stoga se isplati imati zdravstveno osiguranje koje pokriva i takve zahvate. Posebno slijede troškovi za pretrage, dijagnostiku, naknadne kontrole... Presađivanje bubrega u Velikoj Britaniji u prosjeku košta 17.000 funti uz oko 5000 godišnje za imunosupresive. Radi procjene isplativosti, desetogodišnja dijaliza (prosjek preživljavanja uz taj postupak) stoji oko 241.000 funti. Za presađivanje koštane srži u SAD-u potrebno je oko 400 tisuća dolara, ali u Indiji 30.000, u Poljskoj 55.000, Kostariki 70.000, a u Tajlandu 75.000. Prosječna cijena presađivanja srca u SAD-u je 150.000 dolara, bubrega 50.000, jetre 235.000, gušterače 70.000, a srca i pluća 210.000 dolara. Prema trećem izvoru, srce »košta« čak 660.000 dolara, što uključuje, uz samu operaciju, i eksplantaciju, naknadu za dijagnostiku i liječnike, bolničke troškove, postoperativnu njegu i lijekove. Ako se radi o presađivanju srca i pluća, cijena doseže gotovo milijun dolara.

Biserka Lovrić

IZVOR: VJESNIK