Nedjelja, 22.03.2009.

Invazija na kockarnice: na automatima za jednu večer skinu 100.000 kn

U pesimističnom ozračju globalne krize, koja nagriza i Hrvatsku, teško je povjerovati da će profitirati itko drugi osim aktera ilegalnog biznisa, no istraživanje Slobodne Dalmacije pokazalo je da proizvođači alkoholnih pića, farmaceutska industrija, kladionice te raznorazni vidovnjaci mogu ostvariti i te kakvu dobit.

Dok se s jedne strane "normalni" građani zbog egzistencijalne ugroženosti i općeg negativnog ozračja odaju masovnoj konzumaciji alkohola, antidepresiva i sedativa, iskušavaju sreću u kladionicama i na automatima igara na sreću te opsjedaju telefonske linije s astrološkim prognozama i predviđanjima budućnosti, građani skloni depresivnim stanjima, pa čak i neki pacijenti s ozbiljnim psihičkim oboljenjima, pokazuju sve veću volju i borbenost.

čak tisuću ljudi u prosjeku vikendom okuša sreću u nekoj od igara u kasinu splitskog hotela "Le Meridien Lav", a posljednjih šest mjeseci posebno su popularni automati, na kojima se mogu ostvariti dobici u iznosu od sto tisuća za samo deset uloženih kuna.

Za razliku od nekadašnje klijentele, odnosno imućnijih gostiju, nova generacija posjetitelja kasina uglavnom se bazira na "malim igračima", pojasnio nam je Nedib Mešić, pomoćnik voditelja kasina u "Lavu".

- Posljednjih mjeseci stvorio se trend netipične kasino klijentele, koja se uz zabavu okuša i u nekoj od igara na sreću. Tako, primjerice, više nije neobično za automatom vidjeti mlađi par ili čak bračni par koji je tu večer odlučio provesti u kasinu - kazao nam je Mešić.

On nam je obrazložio kako razloge za neočekivanu izmjenu klijentele prije svega vidi u kompletnoj usluzi koju pružaju ukupni hotelski sadržaji, ali i u recesiji.

- Na automatima je moguće uložiti samo deset kuna, tako da sve više "malih" igrača okušava sreću. česti gosti na tim aparatima znaju svaka dva do tri mjeseca ostvariti velike dobitke. Može se reći da je kriza utjecala na promjenu strukture naše klijentele, jer stari gosti koji su igrali na velike uloge, gotovo pa izumiru - kazao je Mešić.

U Hrvatskoj lutriji nešto je drukčija situacija. Ana Jazić iz marketinga HL-a kaže kako ekonomska kriza nije utjecala na povećanje broja ljudi koji će se odlučiti na kupnju srećaka te da Lutrija neće profitirati. No, ne poriče porast zanimanja za klađenje.

Pij malo, pij dobro
- U skupini lutrijskih igara kao što su loto, bingo i instant srećke broj igrača nije znatno povećan. Veliki jack pot privlači više igrača u lutrijskim igrama, dok se u klađenju bilježi nešto veći porast od te skupine. No, razlog ne treba tražiti u ekonomskoj krizi, nego u činjenici da je nedavno bilo Svjetsko rukometno prvenstvo, pa je normalno da je zanimanje za klađenje bilo veće. Klađenje je specifično, jer igra uvijek oscilira ovisno o sportskim događajima - kazala je Jazić te naglasila da svjetska iskustva govore kako kriza ne pogoduje igrama na sreću jer ljudi u razdobljima recesije nastoje podmiriti egzistencijalne potrebe, a odriču se stvari koje im nisu prijeko potrebne.

Ana Jazić ističe i da upravo stanovnici najrazvijenijih, primjerice skandinavskih zemalja, najviše troše na igre na sreću.

Iako klasična teza govori da povećana potrošnja alkoholnih pića ide pod ruku s recesijskim vremenima, u Upravi "Badela" kažu da se ona ne može primijeniti na njihovu tvrtku.

članica "Badelove" Uprave Zvjezdana Blažić ističe da su podaci o prodaji dosta nestabilni i ne pokazuju pravilnosti. Prema njezinim riječima, opći trend potrošnje pada, ali to ne vrijedi za jaka alkoholna pića nižih cijena, kao što su rakije, brandy i neke vrste likera.

- Kad su krajem 2008. provedena istraživanja o tome kako će se potrošači ponašati u krizi, rezultati su pokazali da će se najveći dio ljudi odreći alkoholnih pića. Očito njihovo razmišljanje i ponašanje nisu konzistentni - pojašnjava Zvjezdana Blažić naglo povećano zanimanje za jeftine rakije.

Osim toga, u Badelu su primijetili da se navike ljudi po pitanju konzumacije alkoholnih pića mijenjaju. Tako se u posljednje vrijeme bilježi povećana prodaja svih vrsta alkohola u maloprodaji, dok u ugostiteljstvu pada, iz čega Blažić zaključuje da se više pije na privatnom druženjima. No, najveća potrošnja alkoholnih pića, prema riječima članice "Badelove" Uprave, događa se na sivom tržištu na kojem su cijene dosta niže, a koje nitko ne kontrolira.

Bijeg od sivila
Varaždinska psihijatrica i voditeljica Udruge zdravog življenja Zemira Medved, koja je među prvima javno upozorila na porast broja alkoholičara, s time se ne slaže.

- Nezadovoljstvo, strah i nesigurnost u velikoj mjeri pridonose porastu broja alkoholičara, no mi kao država nemamo nacionalnu strategiju borbe protiv te vrste ovisnosti. U listopadu prošle godine neke naše tvrtke proizvođači alkoholnih pića hvalile su se povećanom dobiti, tako da mislim da se konzumacija i potrošnja alkohola ne odvija samo na sivom tržištu - kazala je dr. Medved te pojasnila da je u posljednje vrijeme povećan broj ljudi koji traže pomoć psihijatara.

Iako u veledrogerijama nismo uspjeli dobiti podatke o prodaji sedativa i antidepresiva, Zemira Medved potvrdila nam je da se najčešće prepisuju apaurini i praxiteni.

Ugledna zagrebačka psihijatrica Vera Folnegović-šmalc, koja također potvrđuje da sve više ljudi traži stručnu pomoć, pojasnila nam je da kriza ima različite kvantitativne i kvalitativne etape, ali i da stanje još uvijek nije alarmantno.

- Moje kliničko iskustvo govori da u fazi dok kriza nije dosegnula svoj maksimum, u psihološkom smisli dolazi do mobilizacije energije i motivacije. Ljudi se na individualnom planu pokušavaju izboriti za izlazak iz sivila, na način da se trude osigurati što kvalitetniji život svojim najbližima. U pitanju je, dakle, još uvijek konstruktivna faza - otkrila nam je dr. Folnegović-šmalc te naglasila kako se nikad dosad nije događalo da ljudi žele prekinuti bolovanje prije nego što su se oporavili. No, i ta situacija ima svoje lice i naličje.
IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA