Nedjelja, 15.08.2010.

Sinj: Večernja misa uoči Velike Gospe



Proslava Velike Gospe u Sinju započela je 14. kolovoza u 18.00 sati skidanjem Gospine slike i procesijom preko samostanskog dvorišta do Trga dr. Franje Tuđmana. Za vrijeme skidanja slike i procesije slavila su zvona crkve Gospe Sinjske i svirale su fanfare. Nakon ulazne pjesme, fra Nikica Ajdučić, župnik, ispjevao je Pohvale Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, a zatim je fra Špiro Marasović, OFMConv, započeo euharistijsko slavlje. U koncelebraciji su bili gvardijan fra Bože Vuleta, župnik fra Nikica Ajdučić te još 8 svećenika. Čitači Riječi Božje bili su Toni Mastelić i Mirjana Vitić, dok su molitve vjernike čitali Martin Vrljić i Matea Sučić.

Na početku propovijedi o svetkovini Marijinoga uznesenja na nebo fra Špiro Marasović progovorio je o krizi i u tom kontekstu pokušao odgovoriti na tri pitanja:
1) kako se kao kršćani postaviti u svijetu koji je uvijek u krizi,
2) kako da mi ne budemo uzrok te krize,
3) kako mi kršćani možemo učiniti prohodnijim put između neba i zemlje.
Naglasio je da se odgovori na pitanja mogu iščitati iz blagdana uznesenja na nebo, da je povezanost s nebom najbolji put izlaska iz krize. Svetište Gospe Sinjske pokazuje nam da u svom kršćanskom poslanju ne možemo uspjeti bez čudesnoga Božjeg zahvata, baš kao ni branitelji Sinja pred turskim napadom.

Propovjednik je posvijestio da sve krize imaju isti nazivnik i citirao francuskoga predsjednika koji je rekao da je glavni uzrok svjetske krize kriza morala koju mi vjernici nazivamo grijeh. Propovjednik fra Špiro rekao je da je "krizno stanje, grubo rečeno, moralno stanje ovoga svijeta od njegova početka".

Pitajući se o načinima izlaska i krizne situacije fra Špiro je rekao da su u povijesti postojala tri koja i danas možemo primijeniti:
1) možemo podleći;
2) možemo dezertirati tako da sebe spasimo a druge ostavimo na cjedilu;
3) možemo se boriti za izlaz, za oslobođenje.
"Ovaj kraj vezan je uz borbu protiv Turaka" rekao je i "poznaje sva tri izlaza". "Jedini, pravi izlazak iz krize, izlazak iz ovog svijeta isključivo je NEBO. Sve što nije nebo jest pakao, o od njega bježimo". Nebo traži ulaznicu. A to je Božje čovještvo.

Najbolje rješenje za svijet jest nebo – kad se spoje nebo i zemlja, Bog i čovjek. Zajedništvo Boga i čovjeka siguran je i jedini prohodan izlaz. Bog je postavši čovjekom u Isusu otvorio mogućnost za spas svijeta. Za to je jedinstvo i Isusu molio prema Ivanovu evanđelju; da svi međusobno i s Bogom budemo zajedno. Isus je otvorio čovjeku izlaz iz svijeta po BDM. BDM je kao nitko prije nje i kao nitko poslije nje uprisutnio Boga u svijetu. Ona je Božji putokaz izlaska iz krize, iz grijeha. Život u skladu s Božjim mjerilima pravi je izlaz. Trebamo se kloniti dezerterstva i podložnosti, a boriti se za prave vrednote u svijetu. Bog će nas pitati što smo učinili da po nama Svijet bude bolji. Marija, koja nam je uzor ispunila je svoje poslanje u tom smjeru. Nije znala kako ali je znala da joj je vršiti Božju volju. To je pokazala navještenju preko Kane Galilejske pa na dalje.

Marija nije svemoguća ali je svemoćna jer po njezinu zagovoru Bog čuda stvara. Važno je samo htjeti surađivati s Bogom i živjeti vjeru. Naglasio je da vjera nije privatna već osobna. Ako je netko vjernik onda je vjera logika njegovoga cjelokupnog života, i privatnog i javnog. Uznesenjem Marije na nebo Bog nam je nju dao kao primjer vjere, primjer služenja Bogu i čovjeku i to sebedarno i do kraja, bez računice. Ona je zalog naše nade ako krenemo njezinim putem i živimo po njezinom obrascu.

"Pozvani smo da na tragu BDM mijenjamo svijet po poslanju Isusa Krista". Ne očajavajmo ako nas je malo. Ne moramo biti većina da bismo mijenjali svijet, da bismo pobijedili krizu. Primjer su nam borci iz vremena turske krize kao i branitelji u vrijeme domovinskog rata. Ako zbog slabosti ipak počnemo očajavati, osjećati se bespomoćno misleći da nitko ništa dobro ne može učiniti za ovaj svijet ne zaustavljajmo se na tome. Posvijestimo sebi da ništa ne možemo učiniti bez Boga. Na što nas upućuje i Blagdan uznesenja BDM na nebo.

Na kraju propovijedi fra Špiro je spomenuo i Pavlovog novoga čovjeka. Ako smo suuskrsli s Kristom trebamo tražiti i činiti u svijetu ono što je Kristovo. Kršćanin je novi čovjek i zalog boljega svijeta, izlaska iz krize. Novi čovjek se treba boriti protiv grijeha, taštine, zla, a za ljubav i nesebičnost, završio je fra Špiro.

Zbor Svetišta pod ravnanjem fra Jure Župića i s. Jelene Mijić svojim pjevanjem uzveličao je ovo misno slavlje.

U zahvalnoj riječi fra Bože Vuleta, gvardijan i upravitelj Svetišta, zahvalio je fra Špiri i svim propovjednicima kroz devetnicu, kao i svim svećenicima koji su bili na raspolaganju za sakrament pomirenja. Zahvalu je uputio i časnim sestrama, bogoslovima, članovima Frame i FSR-a, kao i svim volenterima osobito za ove dane proslave Velike Gospe u Sinju.

Euharistijsko slavlje zavšilo je blagoslovom s Gospinom slikom i himnom "O Gospe Sinjska", nakon čega je Slika vraćena u crkvu.

IZVOR: SVETIŠTE GOSPE SINJSKE

VELIKA GOSPA-GOSPA SINJSKA



Nedjelja, 15. kolovoza
VELIKA GOSPA-GOSPA SINJSKA
Ispovijedanje: 3.00-21.00 sat

Svete mise u Svetištu
04.00 sati-Misa Zornica
05.00 sati-jutarnja misa
06.00 sati-jutarnja misa
07.00 sati-jutarnja misa
07.00 sati-misa na Gospinu Gradu
08.00 sati-jutarnja misa
09.30 sati-procesija i svečana sv. misa na Trgu dr. Franje Tuđmana (mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski)
16.00 sati-misa na Gospinu Gradu
18.00 sati-večernja misa na Trgu dr. Franje Tuđmana(dr. fra Željko Tolić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split)


Ponedjeljak–16. kolovoza
Misa zahvalnica-7.00 sati (na Gradu)