U Hrvatskoj je aktivno 13 slobodnih zona u kojima posluje više od 263 korisnika sa 8347 djelatnika. Te zone se prostiru na 550 hektara, a preostalo je još 72 hektara zemljišta za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama
Poduzetničke i slobodne zone omogućavaju gospodarstvenicima poslovanje po mnogo povoljnijim uvjetima, nego izvan njih. U poduzetničkim zonama, čiji su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave, mogu djelovati razni poduzetnici koji ispunjavaju opće uvjete poslovanja. Rad slobodnih zona strogo je reguliran Zakonom o slobodnim zonama i u njima nije dopuštena trgovina na malo. U poduzetničkim, ali i u slobodnim zonama posluju uglavnom mali i srednji poduzetnici.
Poduzetničke zone su mjesto okupljanja i djelovanja poduzetnika koji svojom aktivnošću pridonose zapošljavanju lokalne radne snage i ostvarenju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta u svim županijama. Time pridonose uravnoteženom regionalnom razvoju svih područja Hrvatske, kažu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Na osnovi projekta »Izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne samouprave«, to ministarstvo sufinancira izradu projektne dokumentacije za zonu i gradnju infrastrukture, a jedinice samouprave nadležne su za poslove u vezi sa zemljištem. Lokalna uprava ujedno raspisuje javne natječaje za prodaju zemljišta u poduzetničkoj zoni poduzetnicima, ističu u Ministarstvu. U poslovnoj zoni mogu raditi svi poduzetnici koji zadovoljavaju uvjete javnog natječaja o prodaji zemljišta u toj zoni. Osnivanje i razvoj novih poduzetničkih zona ponajviše ovisi o viziji i radu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Razvoj poduzetničkih zona u Hrvatskoj kontinuirani je proces, a Ministarstvo gospodarstva sufinancira njihovu gradnju od 2001. godine.
Dok u poduzetničkim zonama mogu poslovati svi poduzetnici bez obzira na djelatnost kojom se bave, u slobodnim zonama to mogu samo oni kojima to dopušta zakon. Prema Zakonu o slobodnim zonama, na slobodnom zemljištu gospodarsku djelatnost u slobodnim zonama mogu obavljati domaće i strane fizičke i pravne osobe, ako su registrirane u Hrvatskoj, i to: proizvodnju, oplemenjivanje ili skladištenje robe, trgovinu na veliko, strateške aktivnosti poslovne podrške, osnivanje tehnološko razvojno-investicijskih centara te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova te usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.
U Hrvatskoj je aktivno 13 slobodnih zona u kojima posluje više od 263 korisnika sa 8347 zaposlenih. Te zone se prostiru na ukupno 550 hektara, a preostalo je još 72 hektara slobodnog zemljišta za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama, navode u Ministarstvu gospodarstva. Trenutno su najzastupljenije metaloprerađivačka i tekstilna proizvodnja, izrada proizvoda od gume, proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila, prehrambeno-procesna djelatnost, proizvodnja strojeva, drvno-prerađivačka, proizvodnja električne opreme, proizvodnja brodova, skladištenje robe te trgovina na veliko. Kažu da su korisnici slobodnih zona većinom u kategoriji malog i srednjeg poduzetništva, koji ostvaruju visok udio prihoda iz proizvodnih djelatnosti - više od 50 posto. Naglasili su i to da su zaprimili jedan novi zahtjev za osnivanje slobodne zone, koji se trenutno razmatra.
Slobodna zona Varaždin prostire se na 60 hektara, a unutar koncesijskog područja ostala je još jedna građevinska parcela od 9400 četvornih metara, rekla je Vjesniku Andreja Mišak, direktorica te zone. Prema njezinim riječima, u Slobodnoj zoni Varaždin najzastupljenija djelatnost je proizvodnja kožne galanterije, zatim gumenoga granulata, strojeva za proizvodnju valovitog papira, metalnih dijelova za metalnu i avioindustriju, električnih sklopova, fasadnih panela te strojeva za prehrambenu industriju. U zoni je zaposleno oko 2700 ljudi među kojima najviše - čak 2400 - u tvrtki Boxmark Leather. Ukupno je šest stranih i pet domaćih ulagača.
Budući da je Hrvatska pred uključivanjem u punopravno članstvo Europske unije i da svoje »gospodarske paragrafe« uvelike usklađuje s Unijinim, otvaraju se nove perspektive i stranim ulagačima. Zdravi strani kapital time može računati ne samo na sigurnost i kvalitetno oplođivanje uloženog u Hrvatskoj nego i na dugoročnu obostranu korist u razvojnom smislu, jer se gospodarski odnosi zasnivaju na pozitivnoj stečevini suvremenog Zapada. Produktivni poslovni odnosi, sigurnost uloženog stranog kapitala i kvalitetna pravno-financijska osnovica u našoj zemlji, kao članici razvijenih europskih i svjetskih gospopdarstava, temeljne su vrijednosti na osnovi kojih je moguće graditi sigurniju budućnost i širiti gospodarsku suradnju. Poslovne i slobodne zone u nas važan su u tom smislu početni korak.

Prednosti ulaganja
U Slobodnoj zoni Varaždin kažu da je prednost poslovanja u tom području najizraženija u carinskim i poreznim povlasticama. U slobodnu zonu može se unositi domaća i strana roba i tamo ostati neograničeno. Za stranu robu koja se unosi u slobodnu zonu i u njoj smješta smatra se da nije u carinskom području RH kad je u pitanju naplata uvoznih davanja i primjena trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da nije puštena u slobodan promet ili stavljena u neki drugi carinski postupak ili uporabu, odnosno da nije utrošena ili rabljena drukčije od uvjeta utvrđenih carinskim propisima. Za domaću robu namijenjenu izvozu i smještenu u slobodnu zonu primjenjuju se mjere kao pri izvozu iz Hrvatske. Domaća roba koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni može se uz suglasnost carinske službe uskladištiti u zoni odvojeno od ostale robe. Prema Zakonu o PDV-u, slobodne zone nisu teritorij RH. Isporuke dobara u slobodnu zonu, kao i isporuke unutar nje oslobođene su plaćanja PDV-a, a ta odredba vrijedi do dana primanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Korisnici koji su gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama, 29. srpnja 2008. godine, bez obzira na visinu ulaganja, plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II. razine u kojoj se ta zona nalazi. Na korisnike koji su pokrenuli početna ulaganja u slobodnu zonu nakon što su zakonske izmjene u srpnju 2008. godine stupile na snagu, pri obračunu poreza na dobit primjenjuju se odredbe i poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja.
Iva Kekez
IZVOR: VJESNIK

2. HNL Junak-Hrvatski dargovoljac 1:2