- Hodočašće od Splita do Sinja (branko) - 18.08.
- Reiner kaserne ( tkz. rajnerica) (branko) - 03.04.
- Susret odbojkašica Sinja i Poreča (branko) - 26.05.
- Maškare u Splitu (branko) - 21.02.
- Preponaši (branko) - 13.09.
U Hrvatskoj je aktivno 13 slobodnih zona u kojima posluje više od 263 korisnika sa 8347 djelatnika. Te zone se prostiru na 550 hektara, a preostalo je još 72 hektara zemljišta za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama
Poduzetničke i slobodne zone omogućavaju gospodarstvenicima poslovanje po mnogo povoljnijim uvjetima, nego izvan njih. U poduzetničkim zonama, čiji su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave, mogu djelovati razni poduzetnici koji ispunjavaju opće uvjete poslovanja. Rad slobodnih zona strogo je reguliran Zakonom o slobodnim zonama i u njima nije dopuštena trgovina na malo. U poduzetničkim, ali i u slobodnim zonama posluju uglavnom mali i srednji poduzetnici.
Poduzetničke zone su mjesto okupljanja i djelovanja poduzetnika koji svojom aktivnošću pridonose zapošljavanju lokalne radne snage i ostvarenju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta u svim županijama. Time pridonose uravnoteženom regionalnom razvoju svih područja Hrvatske, kažu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Na osnovi projekta »Izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne samouprave«, to ministarstvo sufinancira izradu projektne dokumentacije za zonu i gradnju infrastrukture, a jedinice samouprave nadležne su za poslove u vezi sa zemljištem. Lokalna uprava ujedno raspisuje javne natječaje za prodaju zemljišta u poduzetničkoj zoni poduzetnicima, ističu u Ministarstvu. U poslovnoj zoni mogu raditi svi poduzetnici koji zadovoljavaju uvjete javnog natječaja o prodaji zemljišta u toj zoni. Osnivanje i razvoj novih poduzetničkih zona ponajviše ovisi o viziji i radu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Razvoj poduzetničkih zona u Hrvatskoj kontinuirani je proces, a Ministarstvo gospodarstva sufinancira njihovu gradnju od 2001. godine.
Dok u poduzetničkim zonama mogu poslovati svi poduzetnici bez obzira na djelatnost kojom se bave, u slobodnim zonama to mogu samo oni kojima to dopušta zakon. Prema Zakonu o slobodnim zonama, na slobodnom zemljištu gospodarsku djelatnost u slobodnim zonama mogu obavljati domaće i strane fizičke i pravne osobe, ako su registrirane u Hrvatskoj, i to: proizvodnju, oplemenjivanje ili skladištenje robe, trgovinu na veliko, strateške aktivnosti poslovne podrške, osnivanje tehnološko razvojno-investicijskih centara te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova te usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.
U Hrvatskoj je aktivno 13 slobodnih zona u kojima posluje više od 263 korisnika sa 8347 zaposlenih. Te zone se prostiru na ukupno 550 hektara, a preostalo je još 72 hektara slobodnog zemljišta za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama, navode u Ministarstvu gospodarstva. Trenutno su najzastupljenije metaloprerađivačka i tekstilna proizvodnja, izrada proizvoda od gume, proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila, prehrambeno-procesna djelatnost, proizvodnja strojeva, drvno-prerađivačka, proizvodnja električne opreme, proizvodnja brodova, skladištenje robe te trgovina na veliko. Kažu da su korisnici slobodnih zona većinom u kategoriji malog i srednjeg poduzetništva, koji ostvaruju visok udio prihoda iz proizvodnih djelatnosti - više od 50 posto. Naglasili su i to da su zaprimili jedan novi zahtjev za osnivanje slobodne zone, koji se trenutno razmatra.
Slobodna zona Varaždin prostire se na 60 hektara, a unutar koncesijskog područja ostala je još jedna građevinska parcela od 9400 četvornih metara, rekla je Vjesniku Andreja Mišak, direktorica te zone. Prema njezinim riječima, u Slobodnoj zoni Varaždin najzastupljenija djelatnost je proizvodnja kožne galanterije, zatim gumenoga granulata, strojeva za proizvodnju valovitog papira, metalnih dijelova za metalnu i avioindustriju, električnih sklopova, fasadnih panela te strojeva za prehrambenu industriju. U zoni je zaposleno oko 2700 ljudi među kojima najviše - čak 2400 - u tvrtki Boxmark Leather. Ukupno je šest stranih i pet domaćih ulagača.
Budući da je Hrvatska pred uključivanjem u punopravno članstvo Europske unije i da svoje »gospodarske paragrafe« uvelike usklađuje s Unijinim, otvaraju se nove perspektive i stranim ulagačima. Zdravi strani kapital time može računati ne samo na sigurnost i kvalitetno oplođivanje uloženog u Hrvatskoj nego i na dugoročnu obostranu korist u razvojnom smislu, jer se gospodarski odnosi zasnivaju na pozitivnoj stečevini suvremenog Zapada. Produktivni poslovni odnosi, sigurnost uloženog stranog kapitala i kvalitetna pravno-financijska osnovica u našoj zemlji, kao članici razvijenih europskih i svjetskih gospopdarstava, temeljne su vrijednosti na osnovi kojih je moguće graditi sigurniju budućnost i širiti gospodarsku suradnju. Poslovne i slobodne zone u nas važan su u tom smislu početni korak.
Prednosti ulaganja
U Slobodnoj zoni Varaždin kažu da je prednost poslovanja u tom području najizraženija u carinskim i poreznim povlasticama. U slobodnu zonu može se unositi domaća i strana roba i tamo ostati neograničeno. Za stranu robu koja se unosi u slobodnu zonu i u njoj smješta smatra se da nije u carinskom području RH kad je u pitanju naplata uvoznih davanja i primjena trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da nije puštena u slobodan promet ili stavljena u neki drugi carinski postupak ili uporabu, odnosno da nije utrošena ili rabljena drukčije od uvjeta utvrđenih carinskim propisima. Za domaću robu namijenjenu izvozu i smještenu u slobodnu zonu primjenjuju se mjere kao pri izvozu iz Hrvatske. Domaća roba koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni može se uz suglasnost carinske službe uskladištiti u zoni odvojeno od ostale robe. Prema Zakonu o PDV-u, slobodne zone nisu teritorij RH. Isporuke dobara u slobodnu zonu, kao i isporuke unutar nje oslobođene su plaćanja PDV-a, a ta odredba vrijedi do dana primanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Korisnici koji su gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama, 29. srpnja 2008. godine, bez obzira na visinu ulaganja, plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II. razine u kojoj se ta zona nalazi. Na korisnike koji su pokrenuli početna ulaganja u slobodnu zonu nakon što su zakonske izmjene u srpnju 2008. godine stupile na snagu, pri obračunu poreza na dobit primjenjuju se odredbe i poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja.
Iva Kekez
IZVOR: VJESNIK
2. HNL Junak-Hrvatski dargovoljac 1:2
stan sinjnekretnine 7 festival znanosti centar grada real estate cro zemljiste dijana jelincic i katija zupic marija gutic kristina bilandzic mirjana bekavac josipa jerkan zana majic mila vuckovic ana mihaljevic ivana glavinic pera pletikosic vesna mandac sinj zemljiste sinj nekretnine real estate cro sinj nekretnine kuca 300sinjska alka os jabuka gradska knjiznica krk zuzic sinj delicije marovicc sinj 2015 nezaposleni branitelji dalmatia ruralis matica umirovljenika vesna nad ministarstvo branitelja lucija kozic