Nedjelja, 13.07.2008.

Sanader: Zadovoljan sam


FOTO: željko Hajdinjak / CROPIX

Prošlo je točno pola godine otkako je 12. siječnja Hrvatski sabor potvrdio koalicijsku vladu. Tim je povodom premijer Ivo Sanader dao intervju državnoj novinskoj agenciji.

Iako je to na određeni način vlada kontinuiteta, jer je veći dio ministarskih resora pripao HDZ-u, u prvih pola godine zamjetan je i udio koalicijskih partnera, prije svega, HSS-HSLS, SDSS-a i nacionalnih manjina.

Već na početku mandata premijer je najavio da će Vlada raditi u petoj brzini što se potvrđuje u ocjeni polugodišnjeg rada Vlade.

U 24 radna tjedna Vlada je održala 34 sjednice, te donijela 80-ak zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa stečevinama Europske unije.

Protekli je tjedan potpisan i protokol o pristupanju Hrvatske u NATO, pa je već gotovo ostvaren jedan od temeljnih ciljeva vanjske politike Vlade u ovom mandatnom razdoblju - ulazak u euroatlantske integracije.

Kako ocjenjujete šestomjesečni rad Vlade kojoj ste na čelu i je li Vlada do sada ispunila planirano za to razdoblje?
Zadovoljan sam učinjenim, no još je mnogo posla pred nama i ne izlazimo iz pete brzine. Međunarodni položaj i ugled Hrvatske nikad nije bio jači, zajamčen je i neporeciv upravo u mandatu ove Vlade. S 1. siječnja Hrvatska je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, pozivnicom u NATO ostvarili smo veliki cilj, a nadomak smo i sljedećem - Europskoj uniji, u predviđenom roku predali smo sva mjerila za otvaranje poglavlja.

No, Vlada je prije svega u službi građana i njihovog životnog standarda. Stoga su stabilni gospodarski razvoj, uz stalni rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti i makroekonomsku stabilnost, područja na čijem unaprjeđenju kontinuirano i sveobuhvatno radimo.

Valja reći da, unatoč nepovoljnim okolnostima, u Hrvatskoj raste gospodarska aktivnost - u prva četiri mjeseca bilježi se gospodarski rast od 4,3 posto, u prvih pet mjeseci zabilježen je 3,6-postotni rast industrijske proizvodnje, a, u odnosu na svibanj 2007., za 11,6 posto ili za više od 30 tisuća smanjen je broj registriranih nezaposlenih osoba. Deficit će se ove godine kretati oko 1,3 posto, što je za 0,3 posto manje nego što je planirano u proračunu.

Nastavljamo sa započetim reformama, pravosudnom, zdravstvenom, reformom javne uprave, fiskalnom decentralizacijom, potičemo znanje i izvrsnost. Neki su prioriteti vidljivi iz upravo donesenog rebalansa proračuna. Primjerice Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta rebalansom proračuna predviđeno je dodatnih 334 milijuna kuna, 50 milijuna kuna više namijenjeno je modernizaciji pravosudnog sustava, 32 milijuna za razvoj turizma, dok je najviše dodatnog proračunskog novca, milijardu kuna, predviđeno za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica.

Hrvatska sigurnim koracima ide naprijed, prema europskoj budućnosti.

Očekuje se odgovor Europske komisije na prezentirane programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta. Kakva je budućnost te tradicionalne hrvatske gospodarske grane koja ima najveći relativni udio u robnom izvozu, zapošljava 12 tisuća radnika i uz sebe veže veliki broj kooperanata?
Europskoj komisiji poslani su Individualni planovi restrukturiranja svih šest hrvatskih brodogradilišta, a Vlada je donijela odluku o pokretanju procesa privatizacije.

Brodogradnja u ukupnom hrvatskom BDP-u sudjeluje s 15-postotnim doprinosom. U svjetskoj brodogradnji participiramo s 1 posto, što je mnogo s obzirom na broj stanovnika. Hrvatski brodograditelji i njihovi brodovi poznati su i cijenjeni u svijetu, što potvrđuje i podatak da je 25 brodova proizvedenih u Hrvatskoj, dobilo svjetsku godišnju nagradu Brod godine. Dakle, brodogradnja će i dalje biti hrvatski "brand".

Vlada je donijela antikorupcijsku strategiju i najavila još oštriju borbu protiv te pošasti. Akcija 'Maestro' jedan je od primjera sprečavanja korupcije u gospodarstvu. Kako ocjenjujete uspješnost te akcije?
Borba protiv korupcije, uz reformu pravosuđa, zasigurno se ubraja među najzahtjevnije izazove pred kojima se Vlada našla. Ne može se biti zadovoljan u borbi protiv korupcije, tako dugo dok ona igdje postoji. Korupcija narušava temeljne vrijednosti društvenih odnosa, povjerenje u javne institucije i pravnu državu, u vladavinu prava. Stoga protiv nje valja stalno društveno odgovorno djelovati.

Zadovoljan sam, međutim, činjenicom da u toj borbi ne posustajemo i stalno jačamo aktivnosti u njenom suzbijanju i iskorjenjenju. Još 2005. donijeli smo Strategiju reforme pravosuđa, potom Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008., sada mjere proširujemo. Za oba programa akcijski su planovi u procesu provedbe i revizije. U lipnju smo tako donijeli novi plan suzbijanja korupcije, koji će tijekom više godina biti okvir za borbu protiv korupcije.

Držim da je provedba Akcijskoga plana borbe protiv korupcije za razdoblje od 2006. do 2008. donijela dobre rezultate, što potvrđuje i ocjena Transparency Internationala, koji je za prošlu godinu dao najbolju ocjenu za postignuća u borbi protiv korupcije, koju je počeo pratiti 1999. Nacrt jasnije utvrđuje ovlasti Nacionalnoga vijeća za praćenje mjera u suzbijanju korupcije, predstavlja dugoročno rješenje te su predložena konceptualna rješenja podložna stalnom vrjednovanju i preispitivanju.

Cilj je nedvosmislen - smanjiti korupciju na najmanju moguću mjeru uz pomoć svih društvenih čimbenika.

Hoće li biti probijeni rokovi za izgradnju autoceste do Dubrovnika i kako teku radovi na pelješkom mostu?
Na "Croatia Summitu" svečano je potpisan ugovor o izradi prostorno- prometne studije i projektne dokumentacije o izgradnji dionice Osojnik-Doli, duge 28 kilometara, važnog dijela buduće autoceste od Splita do Dubrovnika. Potpisani Ugovor jedan je od koraka prema izvlačenju hrvatskog juga iz višestoljetne izolacije. Jadranska i kontinentalna Hrvatska neće biti povezane bez autoceste do Dubrovnika, koja će, unatoč nekim spekulacijama, prolaziti kroz Hrvatsku. Projektna dokumentacija bit će izrađena do kraja ove godine, kako bi radovi mogli započeti u prvom polugodištu 2009.

Pelješki most iznimno je važan za taj dio Hrvatske, i za Pelješac i za otoke i bit će izgrađen, unatoč zlogukim prorocima.

Hrvatska je prošle godine imala najbolju turističku sezonu. što očekujete od ovogodišnje?
Vlada i resorno Ministarstvo turizma poduzimaju sve mjere i aktivnosti kako bi Hrvatska na međunarodnom turističkom tržištu zadržala svoju visoku reputaciju sigurne, privlačne, gostoljubive i ekološki osviještene zemlje s prepoznatljivim turističkim proizvodom. Valja napomenuti kako u strukturi ukupnog turističkog prometa već dugi niz godina strani turisti čine oko 85 posto gostiju. Zato su ukupne aktivnosti Vlade u turizmu usmjerene uglavnom na strane turiste i njihov boravak u Hrvatskoj. Stoga se s pravom može reći kako je Hrvatska destinacija uglavnom stranih turista, te se sukladno tomu njima i pridaje razmjerno veliki značaj.

Devizni prihod od turizma u 2007. iznosio je oko 7 milijardi eura, što je 7 posto više u odnosu na 2006. A to je u odnosu prema ukupnom BDP-u oko 18 posto, dakle može se reći kako je utjecaj turizma na ukupno hrvatsko gospodarstvo iznimno velik i značajan.

Do sada, ove godine, imamo ukupno 3 posto više i dolazaka i noćenja. Neki su očekivano dobri kao dolazak iz Poljske i Japana, dok Austrijanaca zbog EURA ima oko 17 posto manje. Očekujemo još jednu uspješnu sezonu.

Galbraithovo svjedočenje na Haaškom sudu u suštini je dekriminaliziralo Oluju tezama da cilj operacije nije bio etničko čišćenje i da su prvi dani Oluje protekli bez većih povreda ljudskih prava te da su se zločini počeli događati tek nakon nje. Je li hrvatsko pravosuđe učinilo dovoljno u sankcioniranju tih zločina?
Oluja je bila legitimna vojna akcija za oslobađanje hrvatskog teritorija i drago mi je što je i svjedočenje bivšeg američkog veleposlanika Galbraitha potvrdilo da joj je cilj bio oslobađanje središnjih dijelova Hrvatske, a ne nikakvo etničko čišćenje, te što njegov iskaz potvrđuje da nije bilo ni prekomjernog granatiranja Knina.

Nesporno je da je nakon operacije bilo kriminalnog ponašanja, da je bilo pljački, paleža, ali i ubojstava i zbog toga je hrvatsko pravosuđe procesuiralo gotovo 4000 osoba.

Važno je da rad pravosuđa ni na koji način nije opterećen političkom atmosferom, niti u smislu da se pogoduje počiniteljima, niti u smislu da ih se kažnjava zbog anticipacije očekivanja Haaga ili međunarodne zajednice. Nije, dakle, dobro da politika na bilo koji način utječe na procesuiranje zločina, suđenja za zločine su redovni posao pravosudne vlasti, a ne politički cilj sam po sebi.
IZVOR: Hina|Net.hr