Svi iz Dinka Šimunovića idu na faks



Piše Vito Perić / EPEHA

Sinjska gimnazija, rasadnik izvrsnih učenika, koji je iznjedrio mnogobrojne uspješne liječnike, pravnike, inženjere, profesore i akademike

Akademik Stjepan Gunjača, dr. Ante Milošević, braća Marko i Vladimir Veselica, Slaven Zambata, Miko Tripalo... samo su neki od poznatih učenika ove škole

Prije više od pola stoljeća vrijedilo je pravilo da maturanti sinjske gimnazije Dinka Šimunovića koji bi dolazili u Zagreb na studije nisu trebali polagati prijamne ispite jer su profesori zagrebačkih fakulteta cijenili i dostatnim smatrali znanje stečeno u sinjskoj gimnaziji. Je li tako i danas, provjerili smo u razgovoru s ravnateljem, osobljem i učenicima sinjske gimnazije.

- Ta priča o našim učenicima koji su imali prednost samim time što su sinjski gimnazijalci, koliko god zvučala pomalo mitološki, ima temelje. I osobno sam bio svjedokom jednog takvog razgovora profesora i budućeg brucoša u Zagrebu kada sam i sam bio student.

Kada je mladi kolega, budući brucoš, rekao da dolazi iz Sinja, profesor je rekao: “A onda ćemo lako jer vi već imate dovoljno znanja” - rekao nam je ravnatelj sinjske gimnazije profesor Marko Duvnjak, koji je bio i naš domaćin tijekom posjeta sinjskoj gimnaziji.

U ovoj školskoj godini ukupan broj učenika u gimnaziji je 365 i raspoređeni su u 12 razrednih odjela u zgradi prizemnici koja ima dva paviljona povezana staklenim hodnikom, a smještena je u parku koji zajedno uređuju i čuvaju učenici i nastavno osoblje.

U školi ima ukupno 14 učionica, od kojih su dvije kabinetske za kemiju i informatiku. Školska knjižnica ima 5500 naslova, a škola koristi otvoreno igralište, sportsku dvoranu koje je suvlasnik zajedno s ostale dvije srednje škole te atletsku stazu u školskom parku.


Povrtnjak
Zanimljivo je da između dva paviljona postoji i uređen vrt u kojem umirovljeni profesor Ante Mandić uzgaja povrće. To je i neka vrsta školske tradicije jer taj vrt postoji već nekoliko desetljeća i profesori uvijek imaju svoju verduru i grincajg za juhu. Školska zgrada je izgrađena 1958. i 1962. kada je napravljen aneks. Zgrada je u razdoblju od 2003. do 2007. godine temeljito obnovljena uglavnom sredstvima Županije.

Ravnatelj Duvnjak kaže kako škola nudi kvalitetno predznanje za nastavak obrazovanja. - Rijetko koji učenik naše škole ne uspije upisati fakultet, višu ili visoku školu. Na prijamnim ispitima znaju biti prvi na mnogim fakultetima ili su u samom vrhu. Za vrijeme školovanja donose pregršt nagrada i priznanja s natjecanja, i županijskih, i regionalnih, i državnih - pohvalio je ravnatelj svoje učenike.

U ovoj generaciji posebno se ističe učenica IV.a razreda Iva Rančić koja je kandidat za reprezentaciju Hrvatske iz kemije za svjetsko natjecanje koje će se održati sljedeće godine u Japanu. Sinjski gimnazijalci često upisuju medicinu, stomatologiju, farmaciju, elektrotehniku, pravo, ekonomiju, građevinu, arhitekturu, a nemali broj ih se odlučuje i za pedagoške studije.

- Naša gimnazija je iznjedrila mnogobrojne uspješne liječnike, pravnike, inženjere, profesore, akademike. Akademik Stjepan Gunjača, dr. Ante Milošević, znanstvenik Miljenko Buljan, Marko i Vladimir Veselica, nogometaš Slaven Zambata, admiral Davor Domazet Lošo, Miko Tripalo, Mirko Božić samo su neki od onih koji su nam prvi pali na pamet, neka nam ne zamjere oni koje smo zaboravili s podužeg popisa - kaže ravnatelj.

Osim redovite nastave, u školi je organizirana i izborna te fakultativna i dodatna nastava te posebno izvannastavne aktivnosti. Jedna od posebnosti sinjske gimnazije je terenska nastava iz društvenih predmeta, povijesti, geografije i slično. Učenici zajedno s profesorima idu na jednodnevni izlet, obilaze lokalitete vezane uz nastavno gradivo koje obrađuju te na licu mjesta uče.

- Škola sudjeluje i u raznim projektima kao što su SEMEP koji uključuje istraživanje i rad učenika, profesora i škola na polju ekologije, održivog razvoja, čuvanja pitkih voda, voda jugoistočnog Mediterana, posebice Jadrana. Projekt se bavi i kulturnim, etničkim, gastronomskim i inim problemima suvremenog svijeta, naročito jugoistočne Europe.

Što se tiče međunarodne suradnje i razmjene učenika, sinjska gimnazija je također vrlo aktivna. Tako je ostvarena suradnja sinjskih gimnazijalaca s kolegama i vršnjacima iz grada prijatelja Sinja, Sansepolcra u Italiji.

Također je organizirana razmjena učenika s francuskom školom Lycee Professionanel Jean Guelienno iz St. Amand Montronda te suradnja s Goethe institutom iz Njemačke, zahvaljujući kojoj je u jednoj učionici gimnazije opremljen kabinet za učenje njemačkog jezika i upoznavanje s njemačkom kulturom pomoću niza didaktičkih pomagala, literature i informatičke opreme. Imaju i uspješan školski športski klub.

Sinjski gimnazijalci su prepoznatljivi i po kulturnoj i društvenoj aktivnosti. Aktivni su na raznim promocijama, javnim i kulturnim tribinama, djeluju kroz sinjsko amatersko kazalište i druge udruge u gradu. Osim toga, izrađuju web-stranice i pripremaju školski list na portalu i sudjeluju u mnogim humanitarnim akcijama, dobrovoljnom darivanju krvi, prikupljanju raznih vrsta pomoći...

Glas đaka: Neka ukinu sedmi sat!
Koliko je demokratična i slobodoumna atmosfera u kojoj rade mladi gimnazijalci, pokazuje i blitz intervju koji smo imali s dva učenika i dvije učenice. Svima smo postavili dva ista pitanja: jesu li zadovoljni stanjem u školi i što namjeravaju studirati poslije završene gimnazije.

Maturant David Džimbeg iz Otoka kaže kako je zadovoljan školom, draži su mu prirodni od društvenih predmeta, ali još se nije odlučio što će studirati. Njegov razredni kolega Dujo Benja iz Brnaza kaže da bi bilo dobro ukinuti sedmi sat jer je to naporno za učenike, a pogotovo kada su zadnje sate teški predmeti.

- Neka nam sedmi sat stave lakše predmete. Inače ostalo je dobro, a studirat ću građevinu u Splitu - rekao je Dujo. Učenice IV.a razreda Ivana Paladin i Anđela Šušnjara kritičnije su od svojih kolega. - Nisam u potpunosti zadovoljna. Voljela bih da je više stručnih predavanja te više rada u praksi.

Namjeravam studirati agronomiju ili geografiju - rekla je Ivana, a Anđela je dodala kako bi trebalo promijeniti neke profesore jer ne rade dobro svoj posao. - No svakako je dobro to što ćemo dobiti opće znanje i temelj za fakultet. Namjeravam studirati engleski i ruski ili matematiku - rekla je Anđela.
 
Vrhunski profesori
Među profesorima koji su odgojili generacije sinjskih gimnazijalaca su Antun Toni Smerdel, Petar Kolendić, dr. Ante Sekulić, prof. Stjepan Alfirević, akademik Mirko Tomasović.

Generacije koje su pohađale gimnaziju poslije Drugoga svjetskog rata zasigurno će pamtiti profesore Franu Duševića, Anđelka Marića, Branka Ezgetu, Natka Alfirevića, nedavno preminulu profesoricu matematike i fizike Anu Župić i mnoge druge koji su svoje znanje prenijeli na sinjske gimnazijalce.
 

Ljepotica Nevenka Labrović
Ispred ulaza u gimnazijsku zgradu ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća postavljen je kip “Gimnazijalka” koji je izradio pokojni Ante Župić, profesor umjetnosti na gimnaziji i akademski kipar. Model mu je bila ondašnja učenica Nevenka Labrović, koja danas živi u Beogradu, a Sinjani kažu da nadaleko nije bilo takve ljepotice.
 
Kraljevska realka
Sinjska gimnazija Dinka Šimunovića osnovana je i s radom je počela u školskoj godini 1921./22. Tada je nosila naziv Kraljevska reformna realna gimnazija Sinj. Zatim mijenja naziv u Državna reformna realna gimnazija 1925., a u razdoblju od 1929. do 1940. godine zove se Državna realna gimnazija.

Poslije Drugog svjetskog rata, za vrijeme biše države, nosi naziv Gimnazija “Dinko Šimunović”, a za vrijeme Šuvarove reforme postaje dijelom Centra odgoja i usmjerenog obrazovanja “10. kolovoz” Sinj. U hrvatskoj državi vraća se stari naziv - Opća gimnazija Dinka Šimunovića.

IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA

15.11.09