Nedjelja, 11.10.2009.

Sport

8. kolo 2. HNL Mosor-Junak 1:1

Sinj zaboravio na Stjepana Gunjaču

PREŠUĆENA STOTA OBLJETNICA ROĐENJA JEDNOG OD DVOJICE SINJSKIH AKADEMIKA

Rodna kuća uglednog povjesničara, arheologa i muzeologa urušena je, a na 100. obljetnicu njegova rođenja nitko nije obilježio taj datum, ni gradske vlasti, ni sinjski ogranak Matice hrvatske, pa ni druge ustanove
Piše Vito Perić/EPEHA

Grad Sinj zaboravio je svojeg akademika Stjepana Gunjaču, jedinoga uz Mirka Božića. Rodna kuća uglednog povjesničara, arheologa i muzeologa urušena je, a na 100. obljetnicu njegova rođenja nitko nije obilježio taj datum, ni gradske vlasti, ni sinjski ogranak Matice hrvatske, pa ni druge ustanove.

"Za svojeg pedesetogodišnjeg rada, koji je okrunio osnivanjem i otvaranjem Muzeja hrvatskih arheoloških starina 1976. u Splitu, Gunjača je napravio prekretnicu u istraživanju drevne hrvatske baštine i njezinu očuvanju. Svojim otkrićima revidira poznate lokalitete i otkriva nove činjenice koje će promijeniti dotadašnja shvaćanja i spoznaje u historiografiji.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1947. godine počinje iskapanja nekropole uz crkvu svetog Spasa na izvoru Cetine, te sljedećih godina obavlja zaštitne restauratorsko-konzervatorske zahvate."

O važnosti njegova rada na crkvi svetog Spasa javnost će moći više doznati za desetak dana u monografiji "Crkva svetog Spasa", koju su priredili prof. dr. Ante Milošević i prof. dr. željko Peković te je posvetili Gunjači. Iz Gunjačina bogatog životopisa izdvojili smo jednu epizodu koja govori o njegovoj gotovo fanatičnoj predanosti svojem radu.

Godine 1933. g. postavljen je na dužnost kustosa Muzeja Savske i Primorske banovine u Kninu. Uskoro seli muzej iz franjevačkog samostana u Kninsku tvrđavu i time poboljšava uvjete za rad.


Rodna kuća akademika Stjepana Gunjače u centru Sinja danas je ruševina

Uoči Drugog svjetskog rata gradi sklonište za muzejske izloške, a 1942., unatoč izričitoj zabrani vlasti NDH, sklanja najznamenitije starohrvatske spomenike u jednu obiteljsku kuću u Sinju i tako ih spašava od uništenja i krađe tijekom bombardiranja i zauzimanja Knina od talijanske okupatorske vojske.

U jesen 1943. pridružuje se partizanima i pokreće inicijativu za organiziranu zaštitu spomeničkog naslijeđa. Nastojao je izgraditi muzej hrvatskih starina na Kliškoj tvrđavi, ali je građa iz kninskog muzeja, koja je bila smještena u barakama na mjestu gdje je sada hotel "Marjan" u Splitu, prikazana javnosti tek 1976., kad je otvaranjem Muzeja hrvatskih arheoloških starina u Splitu ostvaren Gunjačin san.

Nakon toga povlači se u mirovinu, a umro je u Splitu 6. prosinca 1981. Na kući u Vrličkoj ulici gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila sklonjena arheološka zbirka iz Knina, Hrvatsko arheološko društvo je 1992. g., u povodu 50 godina od tog događaja, postavilo spomen-ploču.

U malom parku ispred zgrade FINA-e u Sinju postavljena je i spomen-bista. Njegova je obitelj prije nekoliko godina pokrenula inicijativu da se uredi rodna kuća i postavi spomen-ploča. Anita Gamulin iz Konzervatorskog odjela u Splitu kaže da su konzervatori dali suglasnost.

− Kao i uvijek, problem je u novcu. Možda se mogao novac za renoviranje iznaći preko nekih fondova za kulturu ili HAZU − rekla je konzervatorica Gamulin. Gradske su vlasti prije nekoliko godina tvrdile da su dovoljno učinile postavljanjem biste u parku, no obitelj Gunjača kaže da je bistu postavilo Kulturno društvo "Cetinjanin", a ne Grad Sinj.

U međuvremenu je kuća kupljena, a sadašnji vlasnik ne vodi brigu o njoj pa je postala ruševina. Obitelj traži da se kuća obnovi i da se postavi spomen-ploča. Baš kao i u slučaju Mike Tripala, po kojemu je nazvana jedna od najmanjih i najbeznačajnijih ulica u Sinju, tako su i ovaj put oni koji su zaduženi za to preskočili i zaboravu prepustili još jednog znamenitog sugrađanina.
IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA