Nedjelja, 9.12.2007.

KREDITNA IZVJEšćA BANKAMA ALAT ZA REDUKCIJU ZAHTJEVA

Banke provjerile kreditnu sposobnost 200.000 građana
Autor Ljubica Gatarić




Procjenjuje se da će ove godine hrvatski građani u raznim bankama uzeti čak 20 milijardi kuna novih kredita



U šest mjeseci koliko radi, banke su od Hrvatskog registra obveza po kreditima zatražile i dobile oko 200 tisuća kreditnih izvješća o financijskim obvezama klijenata. Poslovne banke ne žele reći koliko su odbile zahtjeva za kredit nakon uvida u HROK-ov izvještaj, ali taj papir ima sve veću ulogu u selekciji klijenata nakon što je središnja banka stegnula omču oko novih zaduženja.

Kobne neplaćene rate
Ulazak u nedopušteni minus ili nekoliko neplaćenih rata kredita dobar su alibi za odbijenicu zato što je potražnja za kreditima veća od ponude, pa banke mogu birati.
Iduće bi godine dopušteni rast novih kredita tvrtkama i stanovništvu trebao iznositi oko 25 milijardi kuna, što je redukcija ako se ima na umu da će samo ove godine građani uzeti 20 milijardi kuna novih kredita.

Kreditna izvješća HROK-a postaju sve važniji alat u rukama banaka, pa se često zna dogoditi da i netočan podatak iz kreditnog izvještaja HROK-a uspori i oteža proceduru odobravanja kredita.

Sve češće nam se javljaju čitatelji koji se žale na netočne podatke ili nekorektnost banaka: jedan je tek iz HROK-a doznao da ima tri kreditne kartice u banci u kojoj ima neaktivan račun, druga je čitateljica otkrila da se kao aktivni vode krediti koje je davno otplatila, treća da se vodi kao sudužnik za poljoprivredni kredit koji nikad nije supotpisala... Kao vrhunac nepravde i nekorektnosti doživjela je savjet bankarske službenice da sama zatraži ispravak netočnih navoda u HROK-u uz naknadu 40 kuna.

- Od 200 tisuća kreditnih izvješća koja smo izdali, dosad ih je samo 105 reklamirano - odgovara Igor štefanac, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka, koji time želi reći da je broj pritužbi zanemariv.

Osim banaka, kreditna je izvješća zatražilo i oko tri tisuće građana. Ovisno o tome kako se dostavlja, kreditno izvješće stoji od 20 do 40 kuna. štefanac tvrdi da su reklamacije spornih podataka besplatne, a tek kada klijent ne zna iz koje su banke stigli sporni podaci (gdje on sam mora reklamirati pogrešku), upućuje ih se da zatraže novo kreditno izvješća.

Povrat naknade
- Ako se utvrdi da je klijent u pravu, banka je dužna sporni podatak ispraviti i prvom idućom dostavom podataka poslati u HROK. Ti se podaci dostavljaju jedanput mjesečno. Nakon što se netočni podaci utvrde i isprave, klijentu se nudi mogućnost besplatne izrade novog i točnog izvješća ili povrat naknade koju je platio - kaže štefanac.
IZVOR: www.vecernji.hr