Nedjelja, 9.08.2009.

ANTE ZORICA SLAVODOBITNIK 294. SINJSKE ALKE


ANTE ZORICA

Uz gotovo 10 000 posjetitelja iz zemlje i inozemstva na ovogodišnju 294. Sinjsku alku došli su i njezin pokrovitelj predsjednik RH Stipe Mesić, premijerka Jadranka Kosor sa ministrima Tomislavom Karamarkom i Brankom Vukelićem, potpredsjednik Sabora Vladimir šeks, te saborski zastupnici, crkveni velikodostojnici, župani, gradonačelnici i načelnici iz Cetinskog kraja te predsjednički kandidati Vesna Pusić, Andrija Hebrang i Ivo Josipović.

Slavodobitnik 294. Sinjske alke, sa 9 punata je Ante Zorica. Slavodobitniku 294. Sinjske alke pripada zlatni prsten s hrvatskim grbom i sabljom, dar pokrovitelja predsjednika Stipe Mesića, a od Viteškog alkarskog društva dobit će zlatnu plaketu alke i novčanu naknadu od 45.000 kuna. Srebrni prsten s hrvatskim grbom i jataganom dobiva njegov alkarski momak.



Uzvanici, gosti, alkari i alkarski momci


NADMETANJE ZA 294. SINJSKU ALKU-REZULTATI:
Ivo Zorica-1+2+0=3
Kristijan Bikić-1+2+3=6
Tino Radanović-1+2+3=6
Dušan Ivandić-0+3+1=4
Andrija Hrgović-1+3+3=7
Darko Jadrijević-2+2+1=5
Ante Poljak-1+3+1=5
Mario šušnjara-1+3+3=7
Nenad Marić-2+3+2=7
Alen Filipović-Grčić-2+3+2=7
Ante Zorica-3+3+3=9
Denis Gugić-3+3+1=7
alajčauš Tonći Bešlić-2+1+0=3


Ante Runje-1+1=2
Mladen Vučković-1+1=2
Ivica Filipović-Grčić-1+0=1
Jakov Jerkan-0+0=0








Uručenje darova pokrovitelju 294. Sinjske alke predsjedniku RH Stjepanu Mesiću


Predsjednik RH Stjepan Mesić sa predstavnicima grada Sinja



294. SINJSKA ALKA



Sinjska alka jedinstveno je danas viteško natjecanje u Europi koje se svake godine, u mjesecu kolovozu, održava u Sinju, gradiću u kopnenoj Dalmaciji, četrdesetak kilometara na sjever od Splita, u znak sjećanja na pobjedu nad Turcima 1715. Nastala početkom XVIII. st., ona je nastavak - i jedini preostatak - mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima tzv. mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.). Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1798. To je pismo što ga je 10. veljače te godine iz Zadra grof Rajmund Thurn, prvi austrijski komesar za novozaposjednute krajeve, uputio tadašnjem zapovjedniku Sinja, kolunelu Jakovu Grabovcu. Thurn, naime, obavještava da je Dvorska komisija potpuno odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je i dotad bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alci što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog komesara za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao brillante spettacolo (blistavi prizor).




Svake prve nedjelje u mjesecu kolovozu, ako drukčije ne bude određeno, na gornjem se dijelu trkališta pojavljuje, u punome sjaju starinskoga oružja i odora, povorka alkara i alkarskih momaka, zajedno s limenom glazbom koja svira tradicionalne budničke koračnice. Na tribinama s jedne i druge strane trkališta obično stane oko 15 000 gledatelja, koji pristignu odasvud. Mnoštvo naroda, što kulja ulicama da bi stiglo do poprišta natjecanja, pretvara gradić u pravi mali Babilon, u kojem se čuju svi važniji svjetski jezici. Prošlost i sadašnjost stoje jedno nasuprot drugome. Kokakola teče naporedo s potocima vina. Posvud se peku bravi i janjetina; stolovi su krcati pršuta i sira. Kad se, dakle, oko 15 sati pojavi alkarska povorka, uvijek zavlada dubok tajac, kao da neki prastari zov prošlosti obuzme ljude. To traje samo kratko vrijeme, a onda se razlegne pljesak i vika, veseli smijeh i zvižduci. Momačka četa, odjevena u tradicionalnu nošnju ovih krajeva, u ritmu koračnice, stupa jednolično i dostojanstveno; orijaši, često brkati, ali neki i golobradi, ne obaziru se ni lijevo ni desno, noseći na ramenima dugačke puške kremenjače, a za bogato iskićenim pojasom, tzv. "pripašnjačom", koji zovu i "zmijskim gnijezdom", nanizane su kubure i handžari. Iza njih jaše četa alkar, bogato odjevena, kojoj je na začelju alaj-čauš, jedini u kratkoj dolami. Svi su obučeni u modre starinske plemićke odore iz ovih krajeva, s kalpacima, smeđim visokim valjkastim šubarama od samurovine na glavi, na kojima podrhtava bijelo čapljino ili ždralovo perje. Konji bijesno poigravaju frkćući i kopajući nogama pijesak, što se svake godine nanese na trkalište i onda polije vodom da se ne diže prašina dok njime jezde. Alkarsko natjecanje: alkari kopljanici gađaju kopljem dugačkim 290 do 300 cm s konja u punom trku alku, tj. dva koncentrično postavljena kruga, od kojih vanjski ima promjer od 131,7 mm, a unutarnji od 35,1 mm. Obruči su međusobno povezani trima kracima koji idu od jednoga obruča prema drugome i dijele prostor između na tri jednaka dijela. Pogodak u mali srednji obruč (srida) donosi tri boda, pogodak u gornji razdio donosi dva boda, a pogodak u jedan od ostala dva razdjela donosi jedan bod. Alkar u punome trku, jašući po alkarsku, nogu duboko u stremenima i bez odizanja sa sedla, gađa kopljem u alku koja visi na sredini konopca što je rastegnut vodoravno između dva stupa zadjevena na okrajima trkališta. Alka je postavljena na visinu od 332 cm, računajući od njezine sredine do zemlje. Alka je udaljena 160 m od Biljege (starta) blizu Velikoga mosta. Tko nakon treće trke skupi najviše bodova, proglašuje se slavodobitnikom (pobjednikom). Ako nakon treće trke dvojica ili više alkara skupe isti broj bodova (punata), ponavljaju trku sve dok jedan ne ostane pobjednikom. To dodatno doigravanje zove se pripetavanje ili foranje. Zanimljivo je ovo natjecateljsko pravilo: ako alkar pogodi alku i odbaci je, pa je opet u zraku pogodi u bilo koji od razdjelaka, i alka mu ostane na koplju, tada mu se na broj bodova dobivenih tim pogotkom dodaju još tri dopunska boda. Na kraju natjecanja vojvodin pobočnik izvješćuje vojvodu koji alkar ima najviše punata (bodova). Vojvoda mu naređuje da ga dovede. Kad pobočnik doprati alkara pred vojvodu, vojvoda ga proglašuje slavodobitnikom stavljajući mu hrvatsku trobojnicu (plamenac) na koplje. Taj svečani čin popraćen je pucanjem mačkula s bedema staroga Grada.
IZVOR: www.alka.hr

DANAS SE U SINJU ODRŽAVA SJEDNICA HRVATSKOG STUDENTSKOG ZBORA

Danas, 09. kolovoza 2009. godine, s početkom u 14 sati u sinjskoj Gradskoj vijećnici održat će se redovita izborno izvještajna sjednica Hrvatskog studentskog zbora na kojoj će predstavnici svih studentskih zborova sveučilišta, veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj birati predsjednika Hrvatskog studentskog zbora te će raspravljati o aktualnim studentskim temama. Inače sjednica HSZ-a održavaju se jednom mjesečno a svaki put u drugom gradu.