Nedjelja, 6.06.2010.

Katarina Banić, 20 - godišnja studentica iz Trilja, prošlogodišnja Prva pratilja Miss Universe Hrvatske, ušla je među 18 djevojaka koje se natječu za Miss Hrvatske 2010

Katarina Banić, 20-godišnja studentica iz Trilja, prošlogodišnja Prva pratilja Miss Universe Hrvatske, ušla je među 18 djevojaka koje se natječu za Miss Hrvatske 2010. Natjecanje će se održati u nedjelju, 6. lipnja, u Svetom Martinu na Muri, a izravan prijenos će biti na 2. programu HTV-a, u 21,45 sati.
Glas za Katarinu možete dati pozivom na broj 060 888 100, redni broj 16.

Stranom kapitalu više od sto atraktivnih projekata

Vlada uspostavlja stimulativne uvjete za poticanje ulaganja i brži gospodarski razvoj

Hrvatska želi uspostaviti povoljno ozračje i okružje za strane ulagače, jer su joj nužno potrebne strane investricije za brži gospodarski oporavak, koje su prošle godine iznosile 1,87 milijardi eura. To je smanjenje izravnih stranih ulaganja za 55,2 posto u odnosu na 2008. godinu kad su iznosila 4,2 milijarde eura. Hrvatska je vlada nizom novih gospodarskih mjera, kao što je ukidanje spomeničke rente, smanjenju visine vodnog doprinosa, smanjenje izdvajanja za 25 posto za HTZ te niži komunalni doprinosi napravila znatan pomak u smanjenju investicijskih troškova u praksi.
Uz to, kao doprinos privlačenju stranih ulagača u zemlju i oživljavanju gospodarskih tijekova, Vlada je uvela promptno izdavanje dozvola za ulagačke projekte, pod sloganom »Sve u 45 dana«. Kao područje daljnjeg mogućeg stranog ulaganja u Hrvatsku, izdvojena su ulaganja u industriju i proizvodno-gospodarski sektor, posebice energetiku, turizam, transport, zaštitu okoliša, komunalno gospodarenje, prerađivačku industriju, poljoprivredu te projekte inovatinih proizvoda.
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) pripremila je katalog s više od 100 potencijalnih projekata za ulaganje u Hrvatskoj. Uoči nedavne godišnje skupštine EBRD-a u Zagrebu, održan je Prvi hrvatski investicijski formu za 2500 bankara i ulagača iz Europe. Po podacima HNB-a, u strukturi stranih ulaganja u 2009. godini 1,1 milijarda eura odnosi se na »ostala ulaganja«, koja obuhvaćaju trgovinske zajmove te valute i depozite: 572,5 milijuna eura su vlasnička ulaganja, a 171,3 milijuna eura zadržane zarade.
Statistika središnje banke po djelatnostima pokazuje da je 2009. godine najveći priljev (733,9 milijuna eura) ostvaren u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini te u financijskom posredovanju, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu od 658 milijuna eura. Svotom od 298,6 milijuna eura, slijede ostale poslovne djelatnosti, sa 127,2 milijuna eura crpljenje nafte, zemnog plina, uslužne djelatnosti, trgovina na malo iznosom od 117,4 milijuna eura te vlasnička ulaganja u nekretnine sa 108 milijuna eura.
Kod nekoliko pak djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u pošti i telekomunikacijama, gdje je odljev bio 195,4 milijuna eura, te proizvodnji hrane i pića 178,6 milijuna eura. Analitičari, pak, kažu da su sva ulaganja u Hrvatsku dobra, ako se pametno iskoriste, tj. idu u proizvodnju robe za izvoz. Za to je nužno porezno rasterećenje rada, jer cijena rada ne smije biti veća od produktivnosti.
Međutim, Hrvatskoj ne trebaju sve strane investicije koje joj se nude, ako se odnose na uvoz zastarjelih tehnologija i opreme, kao što su termoelektrane na ugljen, koje zagađuju okoliš. U energetici se u Hrvatskoj predviđaju ulaganja od čak 15 milijardi eura. Vlada je nedavno odredila prioritete za gradnju desetak elektrana i objekte za prijenos struje. EBRD je osigurao ulaganja od 4,4 milijarde eura za energetske projekte u regiji. Dosad je Europska banka u Hrvatsku uložila više od dvije milijarde eura, a samo lani 242 milijuna, koliko bi trebala uložiti i ove godine, unatoč krizi i smanjenim investicijama na globalnoj razini za oko 50 posto.
Na početku stranih ulaganja u Hrvatsku, u prvom redu iz zemalja EU-a, prednjačila su ulaganja u bankarski sektor, posebno iz Austrije i Italije, a ulaskom Hrvatske u EU još će više biti zapadnih stranih ulagača. Na žalost izostala su veća ulaganja, odnosno preuzimanja u domaćoj inudustriji, posebno u brodogradilištima, prerađivačkoj i građevinskoj industriji. Primjer francuskog Lactalisa, koji je kupio Dukat, a potom i KIM, prije je iznimka, nego pravilo u stranim (proizvodnim) ulaganjima, odnosno preuzimanju neke domaće prerađivačke industrije.
Očito, bilo je i više neuspjelih slučajeva stranih ulaganja, odnosno preuzimanja u Hrvatskoj. Primjerice, nizozemska šećerna industrija Cosun, koja je najprije kupila, pa ubrzo i prodala virovitičku šćeranu, iako je šećer najvredniji hrvatski izvozni proizvod. Poljski Zlomrex je odustao od splitske željezare, kao i ruski Mechelj od sisačke, da bi se sad vratio u utrku za Željezaru Split. Pliva je, pak, dvaput promijenila stranog vlasnika. U turističkom sektoru, Sunačani Hvar je primjer neuspjele privatizacije. Hotelske kuće Podgora i Živogošće već dugo čekaju privatizaciju.
Po zemljama, najveći je iznos izravnih stranih ulaganja lani došao iz Nizozemske: 1,08 milijardi eura. Slijede ulagači iz Austrije sa 420,7 milijuna eura, Mađarske sa 154,8 milijuna te Slovenije sa 108 milijuna eura. Po podacima HNB-a, izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2009. godine iznosila su 23,77 milijardi eura. Sa 6,2 milijarde eura, u tom razdoblju prednjače ulagači iz Austrije. Vipnet je primjer uspješne austrijske greenfiled investicije u Hrvatskoj, ali su austrijska ulaganja u Lijepu našu lani pala za 26 posto. Inače, veće su greenfiled investicije u industriju, kao što su one američkog CMC u sisačku Željezaru, Rockwoola u Istri...
Po visini izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, u prošlih 16 godina slijede Nizozemska sa 4,4 milijarde eura, Njemačka sa 2,7 milijardi, Mađarska sa 2,3 milijarde, Francuska sa 1,3 milijarde eura... U tom su razdoblju stranici najviše ulagali u hrvatske banke (8,4 milijarde eura). Slijedi trgovina na veliko i posredovanje u trgovini (2,6 milijardi), a potom s više od milijarde eura kemijska industrija (1,6 milijardi), proizvodnja naftnih derivata (1,6 milijardi), telekomunikacije (1,3 milijarde), poslovanje nekretninama (1,2 milijarde) i trgovina na malo (1,1 milijardi eura).
U Hrvatskoj su najveći ulagači u prošloj godini bile energetske i cestograditljske tvrtke te mobilni operateri. Ina je lani uložila 4,5 milijardi kuna, a samo je u sjeverni Jadran uložila 900 milijuna kuna. T-HT i Vipnet uložili su lani svaki više od milijarde kuna, ali se žale na trošarine i nestimulativnu zakonsku regulativu za nova ulaganja. Hrvatski su poduzetnici prošle godine uložili u Hrvatsku 912 milijuna eura, a ukupnood 1993. do kraja prošle godine 4,03 milijarde eura. Agrokor je najavio ulaganje u Rusiji (200 milijuna eura), a Lidl je lani u distribucijski centar nedaleko od Gospića uložio 25 milijuna eura.

Hrvatska među 58 vodećih svjetskih ekonomija
Po rezultatima »Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2010.«, Hrvatska je zauzela 56. mjesto među 58 vodećih svjetskih ekonomija, objavilo je nedavno Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Riječ je o istaživanju koje 20 godina provodi ugledni Institute for Management Development (IMD) iz Švicarske, a Hrvatska je ove godine uvrštena peti put. Nakon prošlogodišnjeg realnog pada Hrvatske na ljestvici za dvije pozicije (koji je bio rezultat poboljšanja drugih zemalja i naše stagnacije), ove godine bilježimo daljnji pad za realno dvije pozicije zbog pogoršanja ocjena Hrvatske (17,5 posto). Hrvatska se realno vratila na razinu 2006. godine kad je prvi put uvrštena u godišnjak konkurentnosti IMD-a, kažu u NVK-u. U 2008. godini imali smo jedino realno poboljšanje - za četiri pozicije, ali u posljednje dvije godine to je izgubljeno. Analiza 20 faktora konkurentnosti navodi na zaključak da je najveći dio pogoršanja ovogodišnje pozicije Hrvatske u odnosu na lanjsku posljedica pada vanjskotrgovinske konkurentnosti. Faktor međunarodne trgovine pokazuje pad 17 pozicija, a prošle četiri godine za 31 poziciju. Izravne strane investicije smanjene su sa 8,6 na 4,1 posto BDP-a. Znatno je pogoršanje ranga stranih ulaganja i produktivnosti i učinkovitosti, za 13 pozicija, te faktora cijene (-7) i poslovne legislative (-7). Hrvatska se, s 35 posto javnog duga, nalazi razmjerno duboko u »sigurnoj zoni«, u društvu Slovenije, Slovačke i Češke.
Marinko Petković
IZVOR: VJESNIK