Muzej Cetinske krajine je po karakteru i teritorijalnom određenju kompleksni regionalni muzej. Osnovan je 7. srpnja 1956. godine s prvim nazivom Gradski muzej - Sinj. Iz tog njegovog prvog naziva proizlazilo mu je pravo djelovanja, dakle samo na području grada Sinja. U praksi se, međutim njegova djelatnost odvijala na mnogo širem prostoru i pokrivala je područje cijele tadašnje sinjske općine. Samim tim javila se i potreba za promjenom njegova naziva što je i učinjeno 1963. godine, od kuda nosi naziv Muzej Cetinske krajine - Sinj. Izlošci u muzeju kronološkim slijedom predstavljaju ukupnu povijest Cetinske krajine, a osobitu vrijednost ovog Muzeja čini značajna kolekcija od nekoliko stotina arheoloških predmeta pronađenih u koritu rijeke Cetine. Druge muzejske zbirke jesu petrografska, etnografska i kulturno-povijesna zbirka, te galerija umjetnina koja kolekcionira isključivo ostvarenja cetinskih umjetnika. Zbog nedostatka izložbenog prostora u najnovijoj muzejskoj postavi predstavljene su tek dvije: arheološka zbirka i galerija umjetnina. Danas je Muzej Cetinske krajine županijska ustanova u kultuti u sastavu kojega djeluje i galerija Adam (prostor za povremene izložbe) u Istarskoj ulici u Sinju, te manja specijalizirana biblioteka. Za posjetitelje Muzej je otvoren svaki dan od 9-12 sati. Nedjeljom i praznikom je zatvoren.

Adresa:
Muzej Cetinske krajine
HR - 21230 SINJ, A. Kačića Miošića 5,
tel: 021/821-948; fax: 021/821-569

SINJSKA ALKA je vjekovno tradicionalno viteško konjaničko natjecanje u kojem jahači (alkari) na konju, u punom galopu, 3 metra dugačkim kopljem gađaju željeznu alku obješenu na konopu preko trkališta. Starim statutom uređeno je da u Alci mogu sudjelovati isključivo članovi Viteškog alkarskog društva u Sinju, a čine ga samo neporočni žitelji Sinja i Cetinske krajine ako su tu rođeni i roditelji im tu imaju zavičaj. Sinjska alka je organizirana po uzoru na brojne srednjovjekovne viteške turnire koji su u to vrijeme održavani gotovo u svim dijelovima Europe, a posebno u sredozemnim zemljama. Ustanovljena je 1715. godine u spomen na glasovitu pobjedu sinjskih vitezova nad turskim osvajačima. Te godine je turska vojska od 60.000 pješaka i konjanika opsjela Sinj u namjeri da ga ponovo pripoji Tomanskom carstvu. Svega 700 branitelja junački je odolijevalo petnaestodnevnoj opsadi, a konačna i junačka pobjeda Sinjana pred blagdan Velike Gospe, snažno je odjeknula tadašnjom Europom. U zahvalu Bogorodici, koja je prema legendi spasila Sinj i njegove branitelje, i za sjećanje budućim pokoljenjima, Sinjani ustanoviše alkarski viteški turnir koji se u Sinju održava već gotovo tri stoljeća svake prve nedjelje u kolovozu.
Alkarsko natjecanje započinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za ovima su buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit, a potom vodiči Edeka (konja bez jahača) na kojemu je trofejna oprema što je, po legendi, pripadala serasker Mehmed-paši Čeliću, turskom vojskovođi iz vremena opsade Sinja 1715. godine. Alkarsku četu predvodi barjaktar s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik Alke) s ađutantom. Barjaktar nosi alkarsku zastavu, a pobočnici mu i vojvodin ađutant iskane sablje u desnici. Za ovima u dvoredu jaši četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alkarski alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika). Harmbaša i alkarski momci u povorci idu pješice. Naoružani su kuburama, handžarom i puškom, a obučeni u svečanu starinsku nošnju naroda Cetinske krajine. Alkarska četa je na bogato urešenim konjima, odjevena u izvornu vitešku odoru sinjskih branitelja s početka XVIII. stoljeća. Na glavi alkara je kalpak od kunovine i čelenka od čapljina perja, gaće i dolama su od najbolje modre čoje, bogato vezeni srebrnim ukrasom. Ispod dolame je brokatni krožet i bijela košulja, a na nogama čizme s mamuzama. Naoružani su 3 m dugačkim, na vrhu okovanim kopljem i sabljom u desnom bedru.
U viteškom alkarskom natjecanju sudjeluju samo alkari kopljanici, a slavodobitnik je onaj koji iz tri trke gađanjem u alku sakupi najviže punata (bodova). Sama alka je željezni kolut (od arap. balqa = kolut) koji se sastoji od dva koncentrična obruča spojena s tri željezne prečke na način da međuprostor dijele u tri jednaka dijela. Pogodak u mali srednji kolut donosi 3 punta, u gornji pregradak 2, a pogodak u jedan od dvaju pregradaka po 1 punat. U slučaju da dva ili više alkara i nakon trke imaju isti broj punata, vrši se pripetavanje. Slavodobitnik Alke je bogato nagrađen, a Sinjani i narod Cetinske krajine, do Alke iduće godine, slave ga kao svoga najodlučnijeg junaka i viteza.