Sada je: 21. 12. 2014, 11:39.




Započni novu temu Odgovori  [ 14 post(ov)a ] 
Bol u kolinu 
Autor/ica Poruka
Post Bol u kolinu
Prije par miseci san osjetio laganu bol u kolinu,ništa strašno pa se nisan ni obazira ...malo pomalo je od lagane tupe boli došlo do oštre,kad pokušan ipravit nogu boli me donji prednji dio kolina,a inače me ponekad zaboli kolino bez obzira jel se krećen ili ležin i općenito mi kolino ne radi kako triba ...Nisan dobio nikakav udarac. Može li neka dijagnoza,otprilike šta bi moglo bit i koji bi moga bit uzrok?

Bio san u dokturice,poslala me ortopedu.


07. 11. 2005, 20:09
Avatar

Pridružen/a: 03. 10. 2005, 16:02
Postovi: 1607
Lokacija: Split
Post 
Probaj stavit na krpu svinjske masti ili neke druge životinjskog podrijekla i zavi oko kolina. To sam ćuo od starih ljudi. Možda pomogne.


07. 11. 2005, 22:39
Profil Web stranica

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Malo informacija o razlicitim bolovima u zglobovima.....




Kukovi, noge, koljena, ruke... nema dijela lokomotornog sustava čovjeka otpornog na reumatske bolesti. Reuma označava skupinu različitih tegoba od kojih pati 10 posto stanovništva, a svima je zajednička bol i ograničenje pokreta u zahvaćenom dijelu (zglobu, dijelu kralješnice, ruke ili noge). Reumatske bolesti, prvenstveno artroza, pogađaju pretežno treću dob (81 posto šezdesetogodišnjaka "ima reumu"). No, 18 posto reumatičara još je u aktivnoj dobi, pa su bolovanja upravo zbog oslabljene pokretljivosti izazvane bolestima zglobova vrlo česta. Reumatske bolesti uzrok su brojnim invalidskim mirovinama.
Reumatizam je naziv za različite bolesti i tegobe u organima za kretanje (kostima, zglobovima, mišićima). Riječ "reuma" potječe iz grčkog, a znači "strujanje": karakteristična bol i ograničenje pokreta u zahvaćenom dijelu kostura simptomi su zajednički svim reumatskim bolestima.
Još su dva stoljeća prije Krista, Galen i Hipokrat opisali giht i artritis, a stoljeće kasnije Soranus Efesus poliartritis - upalu većeg broja zglobova. Ulozi (giht) i degenerativne promjene kralješnice pronađene su i na egipatskim mumijama. Renesansna umjetnička djela flamanskih majstora slikovito prikazuju osobe sa reumatoidnim artritisom ("Slikarska obitelj" Jacoba Jordanesa, 17. st. muzej Prado, Madrid). U 19. stoljeću brojni su liječnici opisali klinička i patološka obilježja mnogih reumatskih bolesti. Tijekom ovog stoljeća razvoj znanosti i novih tehnologija u medicini omogućio je razumijevanje temeljnih procesa u tkivima i organima koji pridonose nastanku reumatskih bolesti. No, ključni problemi moderne reumatologije razlikuju se vrlo malo od onih iz prošlosti. Odgovori se mijenjaju, pitanja ostaju.
Velika skupina reumatskih bolesti dijeli se na upalne i degenerativne, akutne i kronične bolesti zglobova, izvan-zglobnih tkiva (tetive, tetivno vreteno, mišići), vezivnog tkiva i kostiju. Više je od 120 različitih reumatskih bolesti. U gotovo dvije trećine reumatskih bolesti posrijedi je artroza. Fibromialgija (zvana i "stresni" reumatizam) čini 13 posto, a reumatoidni artritis i ostali upalni oblici, 16 posto.
Najvažnije je otkriti o kojoj je vrsti reumatizma riječ. Pravodobna dijagnoza prvi je korak u liječenju koje u većini slučajeva omogućuje ako ne izlječenje, onda značajno poboljšanje stanja. U protivnom, kroz nekoliko desetaka godina, 50 posto bolesnika postaju trajni invalidi.
Reumatske bolesti među najčešćim su razlozima za posjet liječniku u visoko industrijaliziranim zenljama i više nego druge bolesti, uključujući bolesti krvožilnog sustava, karcinom i dijabetes, djeluju na radnu sposobnost. U Europi osteoartritisi ili degenerativne bolesti zglobova i kralješnice pogađaju oko 40 posto, a u svijetu oko 10 posto stanovnika i pojavljuju se najčešće oko 60. godina života. Upalne bolesti zglobova, od kojih je najčešća reumatoidni artritis, rjeđe su i javljaju se kod 1 do 2 posto. Reumatske bolesti postaju u svijetu zdravstveni problem broj jedan. Sve nove spoznaje potvrđuju da je vrlo važno što prije postaviti dijagnozu i započeti s liječenjem.



Pogled u unutrašnjost zgloba

Što je reuma jasnije je kada se zna kako je zglob građen. U zglobovima se sastaju dvije ili više kosti: zglob kuka ujedinjuje zdjelicu i bedrenu kost, koljeno spaja bedrenu kost i kost potkoljenice. Krajevi kostiju koje se sastaju u zglobu prekriveni su hrskavicom, čija je površina glatka, jer ne smije doći do trenja površina dviju kosti. U zglobu se hrskavica neprestano troši i obnavlja. Zglob je zato zaštićen vlaknastom, otpornom čahurom (fibroznom kapsulom) koja obavija vrhove kostiju što čine zglob. Oko čahure su ligamenti (služe kao pojačanje zglobu), tetive (produžetak mišićnih vlakana koje spajaju mišić i kost) i mišići koji omogućuju pokrete zgloba. Unutrašnjost čahure "podstavljena" je sinovijskom ovojnicom, koja luči sinovijsku tekućinu, podmazivač zgloba i hranu hrskavici.



UPALNE REUMATSKE BOLESTI

Kod upalnih reumatskih bolesti osnovni je proces upala, koja se razvija u vezivnom tkivu i u krvnim žilama posvuda u tijelu, ali može biti najizrazitija u pokretačkim organima, odnosno zglobovima ili u kralješnici. Te se bolesti očituju poremećajem općeg tjelesnog stanja, bolovima i kočenjem u zglobovima, koji mogu biti topli i otečeni jer se u njima nakuplja tekućina (eksudat). Ako se bolest ne liječi, zglobovi se izobličuju pa i potpuno ukoče. Iako uzrok reumatskih bolesti nije poznat, pa se ne mogu jednostavno i pouzdano izliječiti, ipak se određenim lijekovima, fizikalnom terapijom i kirurškim zahvatima velikom broju bolesnika može pomoći. Tako se zaustavlja razvoj bolesti, zglobovi i kralješnica ostaju gibljivi, održava se mišićna snaga, a neki ukočeni zglobovi opet postaju gibljivi.



Reumatoidni artritis

U pravilu se javlja izmedu 20. i 45. godine, češće kod žena, ali mogu oboljeti i djeca ili starije osobe.
Ovo je najčešći reumatizam upalnog tipa, a nešto je češći kod žena nego kod muškaraca. Bolest je kronična, traje cijeli život i, bez pravodobnog i odgovarajućeg liječenja, postupno se pogoršava. Riječ je o upali što zahvaća sve zglobove osim kralješnice (rijetko vratni dio), pa i zglobove grkljana (glas postane promukao) i zglobove među slušnim koščicama (oslabi sluh).
Reumatoidni artritis posljedica je "greške" imunološkog sustava: zbog još nepoznatog razloga, neke se bjelančevine u bolesnikovom tijelu toliko promijene da ih tijelo više ne prepoznaje kao vlastite, pa se stvaraju protutijela nastaju promjene u čahurama zglobova ruku i nogu. Rezultat je upala, više ili manje ozbiljna, s jačim ili slabijim tegobama. Iako postoji genetska predispozicija, bolest nije ni nasljedna, niti zarazna. U pravilu se javlja između 20. i 45. godine, ali mogu oboljeti i djeca ili starije osobe. Emotivni stres pospješuje razvoj bolesti, barem u nekim slučajevima.
Simptomi
Reumatoidni artritis najčešće počinje postupno uz poremećaj općeg stanja zdravlja: bolesnik se osjeća nevoljko, brzo se zamara već pri malim naporima, znoji se, nema teka, mršavi i loše spava. Potom se javlja "jutarnja zakočenost" u zglobovima, koja je obično najizraženija u šakama: pri buđenju, prsti ruku (ali i nogu ili, pak, bilo koji drugi zglob) su kruti i potrebno je neko vrijeme da se razgibaju. Zatim su cijeloga dana gibljivi, ali se isti osjećaj ponavlja svakoga jutra. Razvojem bolesti zakočenost traje sve duže, katkad i do podneva.
Nakon nekog vremena bolesnik počinje osjećati bol u zglobovima, najprije blagu (samo pri opterećenju, pritisku, rukovanju i sl.), a potom sve izrazitiju, čak i kad miruje, što mu noću remeti san. I te boli obično najprije osjeti u zglobovima šaka.
Naposljetku se javlja prva vidljiva promjena - otekline zglobova, obično u malim zglobovima prstiju (katkad i u nožnim prstima). Pritom oteknu prvi i drugi zglob, a krajnji zglob ostane nepromijenjen. Otekline su uvijek "simetrične", tj. na istovrsnom zglobu obiju ruku ili obiju nogu.
Upala može zahvatiti sve zglobove, u kojima buja bolesno, upalno tkivo što nagriza i razara hrskavice kosti, pa se zglobovi izobličuju. Na primjer, prsti ruku svijaju se i skreću ustranu, prednji se dio stopala proširi, a palac se podvije pod ostale prste. Zglobovi postaju labavi ili se ukoče, pa se neliječeni bolesnik više ne može služiti rukama niti hodati - postaje potpuni invalid.
Upala zahvaća i tetive i mišiće u okolici zglobova, pa katkad nastaju čvorići u potkožju (najčešće oko laktova). Dolazi i do upalnih promjena u krvnim žilama kože (začepe se i na koži nastane ranica), u oku i u plućima, a uvijek se razvija i popratna slabokrvnost (anemija).
Reumatoidni artritis obično napreduje "u mahovima". Izmjenjuju se razdoblja posebno snažnim simptomima i razdoblja kad se stanje donekle smiri. No, razorne promjene u zglobovima ostaju i svakim se mahom pogoršavaju, pa postupno nastaju deformacije i invalidnost.
Dijagnostika
Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma na koje se pacijent žali, liječničkog pregleda i nekoliko laboratorijskih pretraga. U krvi se nalaze znakovi upale (ubrzana sedimentacija eritrocita, povećan broj bijelih krvnih stanica, poremećen odnos bjelančevima u krvnom serumu), kao i znakovi slabokrvnosti (smanjen broj crvenih krvnih tjelešaca, smanjena količina željeza). Većina bolesnika u krvi ima i tzv. reumatoidni faktor. Rendgensko snimanje je korisno za dijagnozu i praćenje razvoja bolesti.
Liječenje
Liječenje treba započeti što je prije moguće! Razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o dobi, smetnjama, načinu života, drugim bolestima. Sastoji se od lijekova kojima se suzbija bol i upala, odmaranja, medicinske gimnastike (kineziterapija) i mjera predostrožnosti.
U temeljnom liječenju primjenjuju se lijekovi kojima se razvoj bolesti može usporiti, a katkad i zaustaviti. Za suzbijanje boli i upale koriste se i takozvani "antireumatici", koje obično treba uzimati dugo vremena.
Treba izbjegavati prekomjeran zamor, ali medicinska gimnastika pomaže održavanju pokretljivosti zglobova i jačini mišića. Na upalne promjene nekog zgloba može djelovati i masaža pomoću leda (krioterapija), a na bol elektroterapija.
Postoje li izrazita oštećenja nekog zgloba, treba poduzeti kirurško liječenje: uklanja se upalno tkivo iz zglobne čahure (sinoviektomija). Nema rezova, već se kroz male otvore uvode sonde. Pacijent može ići kući već drugi dan nakon zahvata.
Kad je bolest već uznapredovala i traje godinama, možda će trebati veći kirurški zahvat. Oštećeni se zglob može zamijeniti umjetnim (kuk, koljeno), a oštećene se tetive, posebice one u šakama, mogu vratiti na svoje mjesto, te ako su prekinute, mogu se sašiti.



DEGENERATIVNE REUMATSKE BOLESTI

Degenerativnim bolestima zglobova (artroze) bit je u propadanju hrskavice i mogu se razviti u bilo kojem zglobu, ali su najčešće u šaci, kuku i koljenu. U hrskavici nastaju sitne pukotine, koje postaju sve dublje, pa pojedini komadići hrskavice počnu i otpadati s kosti, dok naposljetku ne propadne sva, pa se dodiruju dvije ogoljele kosti. Tada zglob više nije pokretljiv, niti se može opteretiti. Odlomljeni komadići hrskavice plivaju po zglobnoj šupljini pa mogu nadraživati zglobnu čahuru, što uzrokuje prolaznu reakcijsku upalu, ili pak zakočiti zglob pri nekom pokretu, ne dopuštajući dalje pokrete ("blokada zgloba"). Takve promjene smanjuju gibljivost zgloba, a katkad i čitave ruke ili noge, premda obično nije toliko izražena kao kod upalnih reumatskih bolesti.



Artroze

Te su bolesti vrlo učestale, prije svega zbog sve dužeg životnog vijeka, ali im pridonose i štetni utjecaji iz okolice te suvremeni nezdravi način života.
Artroza zahvaća hrskavicu oko zgloba, sinovijsku ovojnicu i vezivnu hrskavicu (koljena, kuka ili ruku), koja se u normalnim okolnostima "troši" kretanjem, ali i neprestano obnavlja. Kod artroze obnova je sporija od trošenja: vlakna hrskavice slabe i na kraju nestaju. Time dolazi do promjena u kostima: kost zbog mjestimičnog taloženja mineralnih soli postaje čvršća i nastaju izrasline (osteofiti). Znak uznapredovalih degenerativnih promjena su cistične šupljine što nastaju zbog propadanja koštanog tkiva.
Artroza se pojavljuje poslije 40. godine, a nakon 55. povećava se geometrijskom progresijom. Do 45. godine češće su žrtve muškaraci, a nakon 55. žene.
Simptomi
Bol je najčešći i najvažniji znak artroze: pojavljuje se na početku pokreta zgloba (recimo, hoda), a potom se smanjuje. Razvojem bolesti gibljivost zgloba je sve manja. Bolest se razvija sporo i gubitak pokretljivosti je postupan, ali, nažalost, nepovratan. Izobličenja u području zgloba mogu nastati zbog njegova promijenjenog oblika, odebljanja zglobne čahure ili izljeva tekućine u zglob. Škripanje pri gibanju uzrokovano je trenjem neravnih površina zglobne hrskavice. Zglob s vremenom postaje labav (nestabilan), a kržljaju i mišići. Konačna slika artroze je deformacija zgloba.

Dijagnostika
Dijagnoza se zasniva prvenstveno na pacijentovom opisu tegoba i kliničkoj procjeni liječnika. Važno je otkriti o kojoj vrsti boli je riječ i kada se javlja. Dijagnoza se može potvrditi rendgenskom snimkom.
Liječenje

Artroza se ne može izliječiti, ali može se poboljšati kvaliteta života pacijenta: ukloniti bol, smanjiti otečenost, održati pokretljivost zglobova. Na prvom je mjestu kineziterapija (rasteretne vježbe), što poboljšava pokretljivost zglobova, potiče procese obnavljanja hrskavice, jača mišiče i povećava stabilnost zglobova. U jednostavnijim slučajevima pacijent može vježbati sam, ali obično se to radi uz pomoć fizioterapeuta, prema liječničkoj preporuci. Fizikalno liječenje uključuje i liječenje vodom te različite elektroterapijske postupke.
Primjenjuju se lijekovi za ublažavanje boli i protiv sekundarnih upalnih promjena, te lijekovi koji smanjuju napetost mišića.
U težim slučajevima može biti potreban kirurški zahvat. Zamjena bolesnog zgloba umjetnom protezom pokazala se uspješnom, posebice za noseće zglobove (kuk i koljeno). No, cilj kirurškog zahvata može biti samo ublažavanje boli, primjerice "brušenje" izbočina (ispravljanje krivih položaja), čime se smanjuje pritisak na koštanu srž ili snopove živaca (kao što je ponekad slučaj kod vratne artroze).
Novost koja se ispituje u brojnim istraživačkim centrima je presađivanje hrskavice: minimalno invazivnom kirurškom tehnikom zamjenjuje se istrošena hrskavica novom, laboratorijski uzgojenom i biokompatibilnom, bez opasnosti odbacivanja. No, ova zamisao bit će klinički primjenjiva tek za desetak godina.
Prevencija
Kako spriječiti artrozu? Održavanjem idealne težine. Na primjer, u slučaju da je tjelesna težina 20 posto veća od idealne, rizik od artroze koljena dvostruko je veći. Suvišni kilogrami opterećuju zglobove kralješnice.
Vrlo je važno spriječiti trošenje zgloba prekomjemim "korištenjem". Neki poslovi i sportovi loše djeluju: zato se govori o "nogometaškom koljenu", "boksačkom laktu", "glasovirskim prstima" ili "kamionskoj kralješnici". I neki su položaji štetni: dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju, na primjer za radnim stolom, nimalo ne pridonosi sprečavanju artroze. Preporučuje se gimnastika za pokretljivost zglobova i jačanje mišićnog tonusa: vježbe istezanja i klasične vježbe zagrijavanja, najmanje triput tjedno.
I neke metaboličke, hormonalne, upalne ili traumatske promjene, primjerice šećerna bolest, mogu pospješiti pojavu artroze.
Prema nedavnim istraživanjima, prehrana bogata voćem, povrćem i Omega 3 masnim kiselinama (ima ih u plavoj ribi), mogu smanjiti upalu zglobnih tkiva. U slučaju artroze ruku, korisna je jednostavna vježba poput stezanja gumene loptice. Najbolja je suha klima: vlaga i nagle promjene vremena mogu pojačati bol.



OSTALE BOLESTI





Fibromialgija

Simptomi su slični reumi, ali nema patoloških promjena, kao kod reumatskih oboljenja. Žene obolijevaju mnogo češće.
Jedan od osam reumatičara pati od ove podmukle i nejasne bolesti, gotovo psihosomatske, koja nestaje tek kad bolesnik riješi vlastite psihološke probleme. Bol ne zahvaća zglobove i kosti, već mišiće. Simptomi su slični reumi, ali nema patoloških promjena, kao kod reumatskih oboljenja. Uzroci bolesti, što najčešće pogađa žene izložene stresu, još su nepoznati, a ni sama bolest još nije posve definirana, pa se često zamjenjuje s drugim reumatskim bolestima. Iako se ne pogoršava, fibromialgija je vrlo učestala i praćena nizom poremećaja, koje zagorčavaju život.
Pravi uzrok bolesti još nije sasvim jasan. No, zna se što izaziva smetnje: to je stanje neprestane mišićne napetosti. Mišić, kao i svaki drugi organ našeg tijela, ima potrebu za aktivnošću i odmorom. Kod oboljelih od fibromialgije, mišići su neprestano napeti, pa se ne stignu odmoriti i obnoviti. Dakle, na neki je način povezana s psihičkom napetošću i emotivnim stresom.
Bolest je češća kod žena (na osam oboljelih žena, obično između 30. i 35. godine, dolazi samo jedan muškarac), sklonije su joj tjeskobne i depresivne osobe, a češće obolijevaju osobe sa zahtjevnim poslom, velikim odgovornostima, obiteljskim problemima, zbog čega su u neprestalnoj napetosti. Fibromialgija je češća i kod osoba koje mnogo sjede, naprimjer, za kompjutorom. Bolest je, također, raširenija u gradovima, zbog povećanog stresa povezanog s ritmom urbanog života.
Simptomi
Ne izaziva tegobe uvijek na istim mjestima, već bol (često popraćenu s osjećajem otečenosti) koja se premješta: javlja se svakodnevno, ali na različitim djelovima tijela i na pritisak bolnog mjesta, posebice u vratu, stražnjici, laktovima, koljenima, zdjelici ili trapezoidnom mišiću ramena. Uzrok boli su otrovne otpadne tvari, koje se nakupljaju u njima. Najnovija istraživanja pokazuju da je kod oboljelih poremećen i sistem za kontrolu boli. Niži prag boli od normalnog posljedica je nedovoljnog lučenja endogenih opioida, tvari koje blokiraju percepciju boli.
Fibromialgija nema točnu organsku osnovu, već se često javlja u vrijeme snažnog stresa, psihičkih trauma, frustracija na poslu, žalosti ili pri promjenama ritma života. Često je prate smetnje sna (bolesnik teško zaspe, loše spava i lako se budi), probavnog trakta (nadraženost debelog crijeva, začep i proljev), umor i glavobolja. Izgleda da i vrijeme utječe na bolest: sivo nebo, kiša, snijeg i hladnoća u pravilu pogoršavaju simptome.
Fibromialgija može prijeći i u kronično stanje. Tada se naziva "psihogena reuma", a pogađa izrazito nervozne osobe, koje s jedne strane dramatiziraju svoje stanje, a s druge, odbijaju liječenje. Tada im je, osim pomoći reumatologa, potrebna i intervencija dobrog psihologa.
Dijagnostika
Do dijagnoze fibromialgije liječnik dolazi tek kad isključi sve ostale oblike reumatizma. Više koriste psihološka podrška i kratke psihoterapije. Tretmani protiv boli i mišićne napetosti pomažu pacijentu da uspostavi bolji odnos prema vlastitom tijelu.
Liječenje
Liječe se simptomi. Da bi se ublažili stres i tjeskoba povezani s psihičkom napetošću, liječnici savjetuju antidepresive u malim dozama, najbolje navečer, kako ne bi "usporavali" dnevne aktivnosti. Kombiniraju se s nesteroidnim "antireumaticima" i fizikainom terapijom. Nakon dva do četiri tjedna, liječnik će, po potrebi, ponoviti terapiju.



Ulozi (giht)

Ova je bolest nasljedna (primarni ulozi), a posljedica je prekomjerne proizvodnje (ili nedovoljnog odstranjivanja) mokraćne kiseline, pa dolazi do dugotrajnog odlaganja soli mokraćne kiseline (urata) u hrskavicu i oko nje. U akutnoj fazi izaziva snažnu bol, otečenost, crvenilo, toplinu i slabu pokretljivost zahvaćenog zgloba (često stopala). U kroničnom obliku, prekomjerna mokraćna kiselina dovodi u opasnost bubrege. Može se uspješno liječiti lijekovima koji snizuju razinu mokraćne kiseline.



Reumatska groznica

Pretežno pogađa djecu i mlade, posebice nakon većeg broja upala krajnika, i može izazvati oštećenja srca. Nastaje nakon opetovanih infekcija beta-hemolitičkim streptokokom (obično skupine A). Zahvaljujući antibioticima, bila je gotovo nestala, no, u posljednje vrijeme, zbog mutacija u sojevima streptokoka, u polaganom je porastu. Započne li se s liječenjem na vrijeme, antibiotici će riješiti problem.



Sport ipak pomaže

Rašireno je mišljenje da će se kod osoba koje se redovito bave napornim tjelesnim aktivnostima, s godinama razviti artroza, na primjer, joggeri bi mogli oboljeti od artroze koljena, plivači od artroze ramenih zglobova, tenisači od artroze kuka i lakta. No, nedavna istraživanja mogu umiriti sportaše: istraživači sa Stanford sveučilišta proučavali su skupinu trkača (joggera) pedesetogodišnjaka i ustanovili da oni manje pate od bolova u zglobovima i mišičima od skupine koja je živjela sjedilačkim životom. Osim toga, imali su zdravije srce i bolju cirkulaciju, manju tjelesnu težinu, manje dana bolovanja i uzimali su manje lijekova. Zdravo koljeno trkača nije u većoj opasnosti od artroze nego koljeno sjedilačke osobe.
Do istih rezultata došli su i finski istraživači: 21 godinu pratili su bivše trkače i otkrili da je kod njih opasnost od artroze kuka dvostruko manja nego kod njihovih vršnjaka nesportaša. Sport vjerojatno pomaže zdravlju zglobova jer ih održava aktivnima i potiče proizvodnju sinovijske tekućine.
Ali sumnja da sport može biti saveznik artroze osnovana je u slučajevima prekomjernih napora i ozljeda zglobova (od odstranjivanja meniska kod nogometaša do "odbojkaškog ramena").




Preneseno iz časopisa "Doktor u kući"
Autor: dr. sc. Jasenka Markeljević, internist,
Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC Zagreb


08. 11. 2005, 16:16
Profil
Avatar

Pridružen/a: 28. 07. 2004, 22:22
Postovi: 271
Lokacija: Thamo negdje...
Post 
Dado najbolje ti je otić lipo sve snimit ka ja i onda ćeš znat šta je... šta se tiče kolina tu iman iskustva, em sam bio zgipsan 4 miseca zbog kolina a sad evo opet šepan jer san pokida neke djelove (kaže mi kirurg da nije ništa opasno, a ja virujen čoviku ), to ti može bit svašta od hrskavice, mišića pa čak i do žila... imb22 daj dosta ovih dugih tekstova, ako znaš šta je čoviku pomozi a ako ne daj mu prijedlog kome' da otiđe a ne da čita.

_________________
Meni su vrata percepcije ona vrata od stroja za presovanje pet ambalaže...


08. 11. 2005, 17:48
Profil
ona bi nešto duhovito il' ništa

Pridružen/a: 17. 06. 2004, 0:48
Postovi: 3638
Lokacija: u oblacima
Post 
stvarno, uz ovolke tekstove covik se samo moze pripast, a nista konkretno nece saznat. ako je tocno reka sta ga boli, mogla bi bar nesto od svega toga iskljucit, a ne pisat o tome ko je prije 3000 godina otkrio kifozu ili tako nesto, ili puste spike o artritisu za kojeg je ocito da ga dado nema ... :roll:

_________________
Hodam kroz potonuli grad i dok teku mi suze
Snovi su ostali sad kao brod
Izgubljen, potopljen


08. 11. 2005, 20:57
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Dado,nisi nista napisao o tome jel ista prethodilo toj boli,jel se sjecas kakvog krivog pokreta ili udarca u nogu.Takva bol moze nastati zbog bilo kakve aktivnosti u kojoj se koljeno opterecuje(nogomet,dizanje tereta,trcanje).

Tvoja dr.ti je dobro rekla da odes ortopedu pa da on napravi vanjski pregled koljena i ispita sve testove jer su mozda u pitanju prednji ili postranicni ligamenti,a on ce vidjeti i kako meniskusi kod tebe funkcioniraju.
Pitanje je i kolicine sinovijalne tekucine koja "podmazuje" zglobove a ako je ima manje,onda moze doci do veceg trenja izmedju hrskavice a zbog toga i do boli.

Oprostite na zamaranju dugim clancima.....


09. 11. 2005, 16:35
Profil
Avatar

Pridružen/a: 28. 07. 2004, 22:22
Postovi: 271
Lokacija: Thamo negdje...
Post 
imb22 je napisao/la:
Dado,nisi nista napisao o tome jel ista prethodilo toj boli,jel se sjecas kakvog krivog pokreta ili udarca u nogu.Takva bol moze nastati zbog bilo kakve aktivnosti u kojoj se koljeno opterecuje(nogomet,dizanje tereta,trcanje).

Tvoja dr.ti je dobro rekla da odes ortopedu pa da on napravi vanjski pregled koljena i ispita sve testove jer su mozda u pitanju prednji ili postranicni ligamenti,a on ce vidjeti i kako meniskusi kod tebe funkcioniraju.
Pitanje je i kolicine sinovijalne tekucine koja "podmazuje" zglobove a ako je ima manje,onda moze doci do veceg trenja izmedju hrskavice a zbog toga i do boli.

Oprostite na zamaranju dugim clancima.....
:twisted: E to je prijedlog, opis, pomoć ili kako već ne...
@ dado Evo ja moran kod kirurga, već par dana iman problema s kolinom, napravio san na utakmici krivi pokret i jednostavno je nešto "puklo" unutra, maza sam sa deep relief-om iako je bol manja ipak mi smeta i dalje "šepam" i šta je najgore ne smin tj. ne mogu trenirat, ... Inače liječio me dr. Furlan, zakon lik... Evo opet san rezervira termin kod njega,... Kažu šta on "popravi" ostaje popravljeno... A vidit ću! Dado stay well :twisted:

_________________
Meni su vrata percepcije ona vrata od stroja za presovanje pet ambalaže...


09. 11. 2005, 22:04
Profil
Post 
imb22 je napisao/la:
Dado,nisi nista napisao o tome jel ista prethodilo toj boli,jel se sjecas kakvog krivog pokreta ili udarca u nogu.Takva bol moze nastati zbog bilo kakve aktivnosti u kojoj se koljeno opterecuje(nogomet,dizanje tereta,trcanje).

Tvoja dr.ti je dobro rekla da odes ortopedu pa da on napravi vanjski pregled koljena i ispita sve testove jer su mozda u pitanju prednji ili postranicni ligamenti,a on ce vidjeti i kako meniskusi kod tebe funkcioniraju.
Pitanje je i kolicine sinovijalne tekucine koja "podmazuje" zglobove a ako je ima manje,onda moze doci do veceg trenja izmedju hrskavice a zbog toga i do boli.

Oprostite na zamaranju dugim clancima.....
Prethodilo je dizanje (i nošenje) tereta (u pognutom položaju) al ne znan jel to uzrok ...Uglavnom-boli me a ne namjeravan pit tablete protiv bolova,ima li šta drugo?


09. 11. 2005, 22:26

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Najvaznije je da odes ortopedu ako te tvoja doktorica poslala ili fizijatru i oni mogu preporuciti fizikalnu terapiju ako procijene da ti je potrebna.
Vrlo rijetko bilo kakvi kostano-misicno-zglobni bolovi prolaze bez tableta protiv bolova.
Ako te stalno boli,mozes uzeti 1-3 tablete ibuprofena dnevno(Neofen),jer on ti moze pomoci a ne nadrazuje jako zeludac za razliku od Voltarena ili Andola....


11. 11. 2005, 8:48
Profil
smutljivac & mutikaša
Avatar

Pridružen/a: 16. 06. 2004, 16:07
Postovi: 347
Lokacija: tamo-amo
Post 
Dado je napisao/la:
...Uglavnom-boli me a ne namjeravan pit tablete protiv bolova,ima li šta drugo?


ja kao stručnjak za bolove u kolinu mogu ti preporučiti nešto iz naroda...
VINAMICIN-pomaže kod svih vrsta tegoba, rasterečuje koljena, popravlja raspoloženje i probavu.
mjesto izdavanja-lijek se izdaje bez recepta u svim kafićima, konobama, samoposlugama....
doziranje- više puta dnevno poslje jela.
predoziranje- ako si uzeo veću dozu lijeka posavjetovat se s obližnjim konobarom ili nešto na brzinu poisti
nuspojave-kao i svi lijekovi i ovaj ima nuspojave. nakon dugotrajne oralne upotrebe stvaraju se crne fleke na usnama(operu se prilikom umivanja) pacjenet često osjeti vrtoglavicu i mučninu, to je znak da lijek djeluje.
interakcije- mješanje ovog lijeka s drugim lijekovima, recimo pivamicinom zna biti gadno, naročito nakon obilnog konzumiranja. samo teški bolesnici mogu to raditi.
mjere opreza- kod pacjenata koji imaju sumanutu svijest ne preporučujemo uzimanje ovog lijeka. pacjenti koji boluju od tipsomanije morali bi sporije konzumirati.
posebna upozorenja- trudnice nebi smjele piti više od 5 l dnevno, prave dojilje mogu
doziranje i primjena- koristiti neumjereno i ne mješati sa vodom. liiječenje nastaviti i nakon prestanka svake boli, sve dok pacijent daje znakove života.
rok valjanosti i čuvanje- rok se nikad nije uspio ispitat zbog malih količina lijeka na tržištu. lijek se čuva u suhim i hladnim prostorijama.


Osim vinamicina ima još jedna mogučnost. pilanje noge u natkoljenici riješava te svake boli u koljenu.

_________________
-dobar dan. zar se i vi želite ubiti?
-opet onaj promašeni slučaj. što namjerava? osim toga ja padam sasvim slučajno.


14. 11. 2005, 9:14
Profil
Administrator
Avatar

Pridružen/a: 08. 06. 2004, 14:22
Postovi: 3142
Lokacija: Split
Post 
slika

_________________
www.ilijaveselica.com

aj ća!


14. 11. 2005, 15:03
Profil Web stranica
Avatar

Pridružen/a: 08. 10. 2005, 13:57
Postovi: 762
Post 
mene isto boli kolino,samo magali kaze da je to od rasta...


14. 11. 2005, 15:22
Profil
Avatar

Pridružen/a: 28. 07. 2004, 22:22
Postovi: 271
Lokacija: Thamo negdje...
Post 
:twisted: Jutros san iša na inekcije, i neš' virovat zbog čega - kolina... I zašto... Pa da ne idem pod nož, već da izdržim dok prođe malonogometni božićni turnir... Ošli mi ligamenti, istega se meniskus, bolovi nepodnošljivi, ali dr. furlan sve riješio, jedan ubod i boli nema bar 3 tjedna, pa sad skuži, ubrizga mi je neku gelastu smjesu, nemam pojma šta ali djeluje... A 18.01.2006. je velika vjerojatnost da završin na mesar.... ovaj pardon stolu za operacije (butcher bay), sve ovisi hoče li se stvari vratit na misto, ali triba igrat na baluna, neda đava mira, reka mi je da igran na svoju odgovornost... Ma koga briga, dok ne boli dobro je, a kad prestane djelovat čudotvorni šut e onda je vrijeme za paniku, do tada, ljudi stojte dobro... Nemam pojma zašto ovo pišem, ali eto nek se zna... :twisted: :twisted:

_________________
Meni su vrata percepcije ona vrata od stroja za presovanje pet ambalaže...


12. 12. 2005, 22:55
Profil

Pridružen/a: 16. 10. 2005, 19:51
Postovi: 11
Post 
ma sve je to super, kad boli bar znas da si ziv :D
a opet ne valja kad boli (bar ja znam kako je) :?

_________________
Imali smo sve, najbolje godine,
malo problema i puno optimizma.
Iako smo se rodili u krivo vrijeme,
znali smo – SVIJET JE NAŠ!
W.Novotny


19. 12. 2005, 13:55
Profil
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 14 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži:
Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan