Sada je: 24. 10. 2014, 16:21.




Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 
Alkohol,alkoholizam 
Autor/ica Poruka

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post Alkohol,alkoholizam
Najčešće posljedice prekomjernog unosa alkohola

Bolesti jetre
Kod većine alkoholičara prije ili poslije dođe do različitih komplikacija vezanih uz funkciju jetre. U prvoj fazi dolazi do nakupljanja masti u jetri - stanje poznato pod nazivom masna jetra - što ponekad može biti popraćeno upalama koje, ako su česte, dovode do razvoja alkoholnog hepatitisa. U tom stadiju, stanice jetre odumiru te se na tkivu stvaraju ožiljci. Razvija se novi oblik bolesti jetre - fibroza. Uznapredovala fibroza vodi ka bolesti koje se najčešće veže uz alkoholizam - cirozi jetre.

Pankreatitis
Istraživanja sugeriraju da pothranjenost može povećati rizik za alkoholni pankreatitis. Prema preliminarnim studijama, štetan utjecaj alkohola na gušteraču može biti rezultat prehrane siromašne proteinima.

Oštećenje mozga
Nutritivni deficiti mogu ozbiljno poremetiti funkciju mozga, ponekad i nepovratno. Primjerice, deficit tiamina (vitamina B2), koji je vrlo čest kod alkoholičara, može uzrokovati nekoliko neuroloških problema kao što su gubitak vida i poremećaje pri kretanju.

Trudnoća i alkoholizam
Alkohol utječe negativno na razvoj embrija, a danas ga se smatra i najčešćim krivcem za prenatalne anomalije. Kao stanični toksin djeluje na razvoj embrija i izaziva smetnje rasta, ili izaziva određene anomalije u razvoju. Razlikuju se lakša i teža oštećenja uzrokovana konzumacijom alkohola u trudnoći. U teži oblik spada potpuna slika alkoholne embriopatije s tjelesnim i duševnim znacima bolesti, a nešto lakši oblik su tzv. alkoholni efekti.

Alkoholna embriopatija često se javlja ukoliko majka tijekom trudnoće redovito i nekontrolirano konzumira alkohol. Najozbiljnija posljedica je utjecaj alkohola na razvoj mozga djeteta pa su česte pojave od srednje do teže mentalne retardacije djeteta. Djeca ostaju mala rastom, težina i obim glavice su ispod donje granice krivulje za dob, javljaju se snažni ispadi u razvitku motoričkih funkcija i duševna oštećenja, problemi sa centralnim živčanim sustavom, anomalije u području glave, odnosno lica, kao sto su: mala veličina glave, oblik lica je "ptičji", male oči ili uski očni prorezi, zašiljeni nos, stršeće, niže spuštene uši, a u kasnijoj dobi, javljaju se problemi u ponašanju i socijalnom prilagođavanju, a izmjeren im je i manji IQ od prosjeka.

Učinci alkohola očituju se manje izraženim oštećenjima koja se uglavnom ispoljavaju na centralnom živčanom sustavu, pa se zbog toga i teže dijagnosticiraju. Javlja se usred redovite konzumacije umjerenih količina ili povremene konzumacije prekomjernih količina alkohola u trudnoći. Kod djece su oslabljene moždane funkcije. U školskoj dobi se javljaju poteškoće s čitanjem, pravopisom i računanjem, poteškoće u koncentraciji i pažnji, logičkom i apstraktnom razmišljanju. Ponašanje je često hiperaktivno i hiperagresivno.


06. 05. 2005, 15:25
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Nutritivna vrijednost alkoholnih pića


Alkoholna pića uglavnom se sastoje od vode, čistog alkohola (etanola) i, ovisno o vrsti alkoholnog pića, različite količine šećera (ugljikohidrata) te zanemarive količine proteina, vitamina i minerala.

Udio ugljikohidrata razlikuje se od pića do pića. Primjerice, viski, konjak i votka ne sadrže šećer; vina sadrže od 2 do 10 g šećera/L; pivo oko 30 g/L; likeri oko 120 g/L. Jednako tako, niti sadržaj alkohola u svim pićima nije jednak: pivo sadrži otprilike 40-50 g/L; vina i kokteli oko 120 g/L, žestoka alkoholna pića 400 - 500 g/L.

Razumljivo, ni veličine jedne jedinice serviranja alkoholnog pića nisu jednake za sva alkoholna pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dcl vina, 3 dcl piva i 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića.

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cjelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol ne zahtijeva probavu. Nakon konzumiranja alkohola, ova tekućina brzo pronalazi svoj put kroz organizam te se 95 % alkohola apsorbira direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5 % napušta tijelo kroz perspiraciju, respiraciju i urin. Alkohol koji popijemo na prazan želudac apsorbirat će se u krvotok 20 minuta nakon ingestije.

Učinak određene količine alkohola na organizam čovjeka ovisi o tjelesnoj masi pojedinca, udjelu mišićne mase i spolu. Jednaka količina alkohola puno će jače utjecati na osobu tešku 50 kg, nego na stokilaša, jednostavno zbog toga što je u manjem tijelu alkohol koncentriraniji. Usporedimo li utjecaj alkohola na osobe jednake tjelesne mase od kojih jedna ima veći udio masnog tkiva, a druga ima veći udio mišićnog tkiva, zaključit ćemo da će osoba s većim udjelom masnog tkiva lakše podliježe učinku alkohola. Ovaj fenomen možemo zahvaliti manjem udjelu vode u masnom tkivu, te je tada udio alkohola u krvi viši. Žene brže osjećaju utjecaj alkohola, budući da posjeduju nižu razinu enzima koji je potreban za razgradnju alkohola. Žene su podložnije utjecaju alkohola neposredno prije mjesečnice, budući da tada oksidacija alkohola u jetri najsporija.


06. 05. 2005, 15:28
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Povezanost alkoholizma i paničnog poremećaja


Do sada je već utvrđeno kako se panični poremećaj i alkoholizam često pojavljuju zajedno u epidemiološkim studijama, no do sada nije ispitan utjecaj kulturnih faktora na početak pojave poremećaja. Objavljeno u Journal of Affective Disorders.


U ovoj je studiji praćeno 274 pacijenata s dijagnosticiranim paničnim poremećajem s ciljem utvrđivanja poremećaja vezanih uz konzumaciju alkohola (zlouporabe ili ovisnosti), uz pomoć nekoliko kliničkih skala.

Sveukupno je kod 26 osoba pronađen poremećaj vezan uz konzumaciju alkohola, s tim da je taj poremećaj prethodio početku paničnog poremećaja. Među tim je pojedincima pronađen i ranije pojavljivanje paničnog poremećaja nego li kod bolesnika bez problematičnog ponašanja vezanog uz alkohol. Te su osobe uglavnom muškog spola, s obiteljskom prošlošću zlouporabe alkohola, većom stopom zlouporabe drugih sredstava ovisnosti i većom vjerojatnošću da dožive teže oblike napada panike.

U zaključku se navodi kako bi pacijenti s alkoholizmom i paničnim poremećajem mogli predstavljati posebnu kliničku podgrupu s pojavljivanjem paničnog poremećaja u ranijoj dobi i težom kliničkom slikom anksioznosti. Obrasci zlouporabe alkohola i redoslijed pojavljivanja dvaju poremećaja mogli bi biti uvjetovani kulturalnim faktorima.


06. 05. 2005, 15:33
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
A STO JE PANICNI POREMECAJ?

Definicija

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Ovdje se ubrajaju tzv. primarni anksiozni poremećaji kao što su: fobični anksiozni poremećaji (agorafobija-F40.0, socijalna fobija-F40.1, specifične fobije-F40.2), zatim panični poremećaj (F41.0), opći anksiozni poremećaj (F41.1), obuzeto-prisilni poremećaj (F42), akutna reakcija na stres (F43.0), posttraumatski stresni poremećaj (F43.1), poremećaj prilagodbe (F43.2), te sekundarni anksiozni poremećaji kao što su anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja (F06.4) i anksiozni poremećaji prouzročeni psihoaktivnim tvarima. Katkada je nemoguće odrediti pravu prirodu poremećaja pa govorimo o nespecificiranom anksioznom poremećaju (F41.9).


06. 05. 2005, 15:35
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
KOJI SU SIMPTOMI ANKSIOZNIH POREMECAJA?

Raznovrsni su simptomi psihičke (osjećaj strepnje, unutarnjeg nemira, tjeskobe, zabrinutosti, napetosti, nervoze, neugodnog iščekivanja) i somatske anksioznosti i straha što se javljaju u anksioznim poremećajima u vrlo različitim kombinacijama

vegetativnih ili autonomnih:,tj.kakva je reakcija zivcanog sustava:
01. palpitacije(osjecaj ubrzanja srca), lupanje srca ili tahikardija,
02. znojenje,
03. drhtanje ili osjećaj treperenja,
04. suha usta kad nisu posljedica uzimanja lijekova ili dehidracije;
abdominalnih i torakalnih:
05. teškoće u disanju,
06. osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja;
07. bol u prsima ili nelagoda,
08. mučnina ili abdominalni distres (npr. kruljenje crijeva),

mentalnih:
09. osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti, omaglice ili gubitka kontrole,
10. osjećaj derealizacije ili depersonalizacije,
11. strah od gubitka kontrole, ludila ili nestanka,
12. strah od smrti;

općih:
13. napadaji topline ili hladnoće,
14. osjećaj obamrlosti ili bockanja po tijelu,

mišićno-tenzionih:
15. napetost ili bol u mišićima,
16. nemir ili nemogućnost opuštanja,
17. osjećaj kao da je na rubu,
18. osjećaj knedle u grlu ili otežanog gutanja;

i drugih nespecifičnih simptoma:
19. pretjerane reakcije ili prepasti na mala iznenađenja,
20. poteškoće koncentracije ili osjećaj praznine u glavi zbog briga i anksioznosti,
21. perzistentna razdražljivost,
22. otežano usnivanje zbog briga.

Anksioznost može biti povezana i s neugodnim, neželjenim i samonametajućim mislima i prisilnim radnjama i ritualima kao što je to slučaj u obuzeto-prisilnom poremećaju. Prisilna zamišljanja zastrašujućih scena (ubojstva, samoubojstva, bizarni seksualni odnosi i druge radnje) mogu izluđivati oboljele. Najčešće prisilne radnje koje su usmjerene na smanjenje ili neutraliziranje tjeskobe koje izazivaju prisilne misli su čišćenje i pranje, provjeravanje nečega, brojanje, skupljanje i gomilanje različitih predmeta, dodirivanje, itd.


06. 05. 2005, 15:43
Profil
ona bi nešto duhovito il' ništa

Pridružen/a: 17. 06. 2004, 0:48
Postovi: 3638
Lokacija: u oblacima
Post 
imb22 je napisao/la:
KOJI SU SIMPTOMI ANKSIOZNIH POREMECAJA?

Raznovrsni su simptomi psihičke (osjećaj strepnje, unutarnjeg nemira, tjeskobe, zabrinutosti, napetosti, nervoze, neugodnog iščekivanja) i somatske anksioznosti i straha što se javljaju u anksioznim poremećajima u vrlo različitim kombinacijama

vegetativnih ili autonomnih:,tj.kakva je reakcija zivcanog sustava:
01. palpitacije(osjecaj ubrzanja srca), lupanje srca ili tahikardija,
02. znojenje,
03. drhtanje ili osjećaj treperenja,
04. suha usta kad nisu posljedica uzimanja lijekova ili dehidracije;
abdominalnih i torakalnih:
05. teškoće u disanju,
06. osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja;
07. bol u prsima ili nelagoda,
08. mučnina ili abdominalni distres (npr. kruljenje crijeva),

mentalnih:
09. osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti, omaglice ili gubitka kontrole,
10. osjećaj derealizacije ili depersonalizacije,
11. strah od gubitka kontrole, ludila ili nestanka,
12. strah od smrti;

općih:
13. napadaji topline ili hladnoće,
14. osjećaj obamrlosti ili bockanja po tijelu,

mišićno-tenzionih:
15. napetost ili bol u mišićima,
16. nemir ili nemogućnost opuštanja,
17. osjećaj kao da je na rubu,
18. osjećaj knedle u grlu ili otežanog gutanja;

i drugih nespecifičnih simptoma:
19. pretjerane reakcije ili prepasti na mala iznenađenja,
20. poteškoće koncentracije ili osjećaj praznine u glavi zbog briga i anksioznosti,
21. perzistentna razdražljivost,
22. otežano usnivanje zbog briga.




viš, ja ponekad iman napadaje panike. redovito po noći. najčešće uru vrimena nakon šta zaspen. probudin se, a simptomi nisu uvik isti. gori san boldala simptome koje san dosad imala (nisan ih nikad imala sve odjedanput). kad skužin šta mi je, učinin đir po kući, popijen vode (voda mi je placebo za sve), izađen na balkon malo na zrak i za 10 minuta prođe. i upalin svitlo naravno, da mi podigne raspoloženje. znan da će proć za najviše 15 minuta i znan kako se smirit, pa neman više briga s tim.

neman pojma zašto ih iman, možda nešto ružno sanjan, al ne sićan se. ma vjerojatno je to sve od stresa u posljednje vrime. ne virujen da je od alkohola :D , a ni zdravstveno stanje mi nije loše.

najgore je bilo dok nisan znala šta mi je. srce bi mi se uzlupalo, a ja bi mislila da neću dočekat jutro živa (aj, i to je simptom, al ja san inače i hipohondar, pa san mislila da iman sve žive bolesti :lol: ). obilazila san kardiologa i sve moguće specijaliste, i sve je bilo ok. onda san slučajno nabasala na simptome napadaja panike i skužila da je to to. starog nagovaran da me vodi psihiću, al on em šta nema kad, em šta kaže da to nije ništa :roll: .

al skužila san da puuuuuno ljudi to ima, uostalom, to zovu bolešću današnjice.

bitno je da znan šta mi je, i znan da definitivno u životu nešto moran prominit, smanjit stres i nastojat se manje živcirat i više bit happy, radit nešto šta volin, pa će i to proć. mislin, već ja radin na tome, pa me vata sve riđe, evo, ne pamtin kad je zadnji put bilo.

ili će se u suprotnom pretvorit u pravi panični poremećaj :lol: .

ma, ja san cila nenormalna :).
a sad će cili forum mislit da san luda, i grad će brujat isto :lol: . ma hebe me se :).

doctor, tell me what to do?:)





[/b]

_________________
Hodam kroz potonuli grad i dok teku mi suze
Snovi su ostali sad kao brod
Izgubljen, potopljen


06. 05. 2005, 17:16
Profil

Pridružen/a: 16. 02. 2005, 12:02
Postovi: 167
Post 
Mlade Europljanke piju sve više alkohola

Tržišni analitičar Datamonitor predviđa značajan porast potrošnje alkoholnih pića među mladim Europljankama u narednih 5 godina.

Ova dobna skupina popije 63 % veću količinu alkoholnih pića u odnosu na prosječnu potrošnju sveukupne ženske populacije. Očekivani porast se objašnjava trudom proizvođača da privuče i ženske konzumente, tzv. feminizacijom tipičnih muških pića, te povećanjem prihoda. Britanke daleko prednjače i piju dvostruko više nego Francuskinje i Talijanke, a od Španjolki se očekuje najveći rast potrošnje alkoholnih pića.
Izvor: Food Engineering & Ingredients


31.05.2005


02. 06. 2005, 13:02
Profil
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži:
Forum(o)Bir:  
cron
Powered by phpBB © phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan